Rođen sam s pogledom na Mediteran. Živio sam u još dvije mediteranske zemlje. Ovaj članak je intermediteranski, započet u jednoj, a dovršen u drugoj mediteranskoj zemlji. Štoviše, njegov dio je napisan tijekom plovidbe Mediteranom. Moja prehrana izgleda neodoljivo mediteranski.

Međutim neću pisati odu mediteranskoj prehrani. Neću pisati o njenoj povijesti, niti o efektima na mikrobiom (1), na rizik od kardiovaskularnih bolesti (2), kognitivno zdravlje (3), dijabetes (4), itd. Umjesto toga, pokušat ću pokazati zašto brendiranje mediteranske, ili bilo koje druge prehrane, nije najbolji potez.

Mediteranska idealizacija

Malo koji termin u nutricionizmu zvuči tako uvjerljivo kao mediteranska prehrana. Toliko je uvjerljiv da nikad nisam čuo njenu kritiku. Nema teoretske šanse da ni vi niste čuli za nju, a vjerojatnost je niska i da ne slijedite barem neke njene principe. Vjerojatno najpopularnija prehrana današnjice popularna je ne samo na Mediteranu, ne samo u Europi, već i diljem svijeta. Štoviše, mediteranska prehrana se smatra zlatnim standardom u preventivnoj medicini.

Ljudi koji žive na području Mediterana imaju nižu od prosječne stopu oboljenja od kardiovaskularnih bolesti, što se dobrim dijelom pripisuje mediteranskom tipu prehrane. Iako generalno uključuje visok unos povrća, voća, plave ribe, korištenje maslinovog ulja kao primarnog izvor masnoća te nizak unos crvenog mesa, ne postoji precizna definicija mediteranske prehrane, niti su točno identificirane komponente odgovorne za opažene pozitivne učinke. Termin se odnosi na prehranu zastupljenu na prilično širokom geografskom području, stoga ne treba čuditi da se prehrambene navike značajno razlikuju između država, naroda i kultura. Ujediniti te navike pod jednu „dijetu“ nemoguć je, i nepotreban, posao.

Osim toga, idealizacijom mediteranske prehrane propuštamo iskoristiti kulturalnu i okusnu raznolikost koje nam različiti (nemediteranski) načini prehrane, namirnice i okusi, mogu pružiti.

Mediteranska prehrana djeluje

Mediteranska prehrana uživa gotovo jednoglasan respekt među laicima, ali i znanstvenicima. Znanstvena podloga iza njenih efekata je relativno snažna, iako ne bez svojih kontroverzi (5).

Kad kažem da mediteranska prehrana djeluje, kažem da istraživanja gotovo bez iznimke pokazuju njene pozitivne učinke na zdravlje. No jeste li se zapitali… U usporedbi s čime?

Ako usporedimo mediteransku prehranu s Prosječnom Prehranom, benefiti su očiti. To je ono što velika većina istraživanja radi. To rade i laici kad govore o benefitima mediteranske prehrane.

No ako umjesto Prosječne Prehrane odlučimo usporedbu napraviti sa Zdravom Prehranom, benefiti se smanjuju (6), usudio bih se tvrditi da i potpuno nestaju. Logično, kad Zdrava Prehrana dijeli principe s mediteranskom.

Ne smijemo smetnuti s uma da je prehrana je tek jedna komponenta životnog stila koja utječe na zdravlje. A Mediteran u tom kontekstu nudi mnogo više. Nije nemoguće, štoviše, vrlo je vjerojatno, da je dobar dio efekata mediteranske prehrane posljedica mediteranskog životnog stila, karakteriziranog provedbom značajnog vremena na zraku, u tjelesnoj aktivnosti i u društvu (7).

Što nakon mediteranske dijete?

Brendiranje mediteranske prehrana kao „dijete“ (načina prehrane) je nepotrebno. Zašto ne preskočiti ovaj međukorak praćenja određene „tematske“ prehrane i doskočiti izravno na zdravu prehranu? Zašto se limitirati na određenu geografsku regiju?

Što s komponentama koje nisu mediteranske, a imaju pozitivan utjecaj na zdravlje? Odbacujemo li njihovim prihvaćanjem mediteransku dijetu? Što će se dogoditi kada otkrijemo neki drugi način prehrane povezan sa zdravstvenim benefitima? Odustat ćemo od mediteranske prehrane?

Mediteranska prehrana nije jedini način postizanja zdrave prehrane. Zdravu je prehranu moguće postići na veliki broj načina, dok god se u procesu zadovolje sve prehrambene potrebe pojedinca, minimizira unos štetnih tvari, a pojedinac je njome zadovoljan.

Ovo nije kritika mediteranske prehrane. Ovo je kritika brendiranja zdrave prehrane. Dopustite stoga da predložim napustiti brendiranje, izvući najbolje iz svih „prehrana“ i slijediti… Zdravu Prehranu. Zdravu Prehranu otvorenu prema nordijskim, saharskim, antarktičkim i mediteranskim principima, ukoliko se isti pokažu dobrima za naše zdravlje.

Je li tvoja prehrana zdrava, saznaj kroz kratki upitnik ispod.

Literatura

1. De Filippis, F. et al. High-level adherence to a Mediterranean diet beneficially impacts the gut microbiota and associated metabolome. Gut 65, 1812–1821 (2016).
2. Estruch, R. et al. Primary Prevention of Cardiovascular Disease with a Mediterranean Diet Supplemented with Extra-Virgin Olive Oil or Nuts. N. Engl. J. Med. 378, e34 (2018).
3. Valls-Pedret, C. et al. Mediterranean diet and age-related cognitive decline: A randomized clinical trial. JAMA Intern. Med. 175, 1094–1103 (2015).
4. Georgoulis, M., Kontogianni, M. D. & Yiannakouris, N. Mediterranean diet and diabetes: Prevention and treatment. Nutrients 6, 1406–1423 (2014).
5. Kolata, G. That Huge Mediterranean Diet Study Was Flawed. But Was It Wrong? The New York Times (2018). Available at: https://www.nytimes.com/2018/06/13/health/mediterranean-diet-heart-disease.html. (Accessed: 25th September 2019)
6. Lemming, E. W., Byberg, L., Wolk, A. & Michaëlsson, K. A comparison between two healthy diet scores, the modified
7. Mediterranean diet score and the Healthy Nordic Food Index, in relation to all-cause and cause-specific mortality. Br. J. Nutr. 119, 836–846 (2018).
8. Willett, W. C. et al. Mediterranean diet pyramid: A cultural model for healthy eating. American Journal of Clinical Nutrition 61, 1402S-1406S (1995).