Autor: Đurđica Mijanović, mag. nutr.
Nutricionist u Savjetovalištu za prehranu
Život na vagi – nova sezona promjene?
“Natjecateljski show koji ljudima s prekomjernom tjelesnom težinom nudi priliku suočiti se s njihovim životnim problemima” opis je poznatog showa “Život na vagi” na društvenim mrežama.
Interdisciplinarni stručni tim koji uključuje psihologa, nutricionista i trenera, okolina koja podržava ostvarenje ciljeva, zajednica s istim problemima te izolirani sustav bez vanjskih distrakcija…
…na prvu se čine kao idealni uvjeti za postići zdravu tjelesnu masu na zdrav način.
Imaju li producenti Života na vagi rješenje za pretilost u Hrvatskoj?
Pretilost je ozbiljan javnozdrastveni problem, a ne natjecateljski show
Pretilost nije natjecateljski show. Pretilost nije samo estetski problem. Pretilost je ozbiljan zdravstveni problem. Nebrojena istraživanja ukazuju na negativne učinke viška kilograma na zdravlje. Kardiovaskularne bolesti, dijabetes, razni upalni procesi i određene vrste karcinoma samo su neke od po život opasnih komplikacija koje proizlaze iz pretilosti.
Pretilost nije uvijek lako rješiv problem. Genetske predispozicije igraju veliku ulogu, a navike je generalno teško promijeniti.
Međutim, to ne znači da pretilost ne biste trebali pokušati riješiti. Dapače. Koristi postizanja i zadržavanja zdrave tjelesne mase su brojne. Ali to treba učiniti efikasno te na zdrav i održiv način. Kako bismo mogli pričati o zdravom mršavljenju, sve ove tri komponente trebaju biti zadovoljene.
Proces koji prolaze kandidati Života na vagi izgleda efikasno, ali je daleko od zdravog i održivog.
Ali čekaj malo… Je li doista efikasan? Možemo li uopće reći tada da je proces efikasan, ako dugoročni rezultati izostanu?
Cilj showa je gledanost
Emisija se ne temelji na zdravstvenim aspektima liječenja pretilosti i izgradnji dugoročno održivih prehrambenih navika, već na dramatičnim životnim pričama koje su dovele do nakupljanja suvišnih kilograma, emocijama koje prate cijeli proces, ekstremnim tehnikama za redukciju tjelesne mase prije vaganja te rigoroznim treninzima.
Ova vrsta ekstremnih režima prehrane i treninga može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući gubitak mišićne mase, dehidraciju, poremećaje u prehrani i ozljede.
No ovakav pristup nikoga ne treba iznenađivati. Cilj showa nije optimizirati zdravlje natjecatelja, već povećati gledanost. Kolika bi bila gledanost show-a u kojem natjecatelji gube po 0,5 kg tjedno, ne izgladnjuju se, ne treniraju izvan granica svojih sposobnosti i ne padaju pod pritiskom tjednog vaganja te provokativnih osobnih pitanja?
Laže li nas vaga?
Kratkoročno promjene na vagi mogu biti varljive. Na tjelesnu masu utječe puno više faktora nego što ti se čini, od toga koliko si ugljikohidrata i soli unio dan prije, do toga koliko si spavao, jesi li imao redovito pražnjenje crijeva te je li vaga bila na pločicama ili parketu.
Takve promjene nam ne govore ništa o sastavu tijela, promjeni navika, odnosu sa hranom, održivosti pristupa te sveukupnom zadovoljstvu.
Brojka na vagi samo je jedna od mjera kojom pratimo napredak prema boljem zdravlju i izgledu.
Možeš imati zdravu tjelesnu masu i nekvalitetnu prehranu. A možeš imati i zdravu prehranu, a biti pretio.
Nemoj zaboraviti da prehrana nije samo alat za optimizaciju tjelesne mase.
Osim kilaže i udjela masnog tkiva, bitno je pratiti i druge mjere. One subjektivne. Proces je uspješan ako razina energije, sitost, okus, pridržavanje i razina stresa prate željenu brojku na vagi.
Ne radi pobjede u reality showu, nego radi sebe.
Druga strana medalje
Većina kadidata u Životu na vagi ostvari zavidne razultate.
Pobjednik pete sezone izgubio je čak 78 kg. Kandidati su na tjednoj bazi znali izgubiti i preko 3% tjelesne mase (preporučeni, zdrav gubitak kilograma iznosi 0.5 – 1% tjelesne mase tjedno).
Možemo stoga zaključiti da se strogi režim treninga i prehrane itekako isplati?
Ne.
Istraživanja su pokazala da većina sudionika vrati početnu kilažu. (1)
Istraživanja generalno pokazuju da gotovo 80% osoba koju bili na redukcijskoj dijeti vrati izgubljene kilograme. (2)
Zašto?
Jer jednom kad dijeta “završi”, ljudi se vraćaju starim navikama. Navikama koje su dovele do problema.
Možda i veći problem nego izgubiti kilograme je sprječiti da se oni vrate.
Suviše restriktivni režimi gotovo bez iznimke u tomu ne uspijevaju, jer te ne uče što i kako jesti, odnosno kako se zdravo hraniti. Ne usađuju ti zdrave navike.
Scenarij Života na vagi nije primjenjiv u svakodnevnim situacijama. Ne živimo u “staklenom zvonu” i ne možemo cijeli svoj život podrediti prehrani.
No to ti niti ne treba biti cilj.
Cilj je prilagoditi prehranu tvom životnim stilu. Tvojim obvezama, prioritetima, raspoloživoj energiji, preferencijama i financijama.
Život na… zdravim navikama
Restriktivni režimi daju kratkoročne rezultate.
Dugoročno, rezultiraju gubitkom vremena, energije, jer se usprkos trudu kilogrami vrate.
Uz to, oduzimaju samopouzdanje, motivaciju i uopće vjeru da je trajni gubitak kilograma moguć.
Nisam protiv show-a kao takvoga, no protiv sam primjene njegovih metoda u svakodnevnom životu.
Postoji i drugi pristup.
Postupan, edukativan, individualiziran. Zdrav i održiv. Pristup u kojem ti tvoj nutricionist strpljivo pruža podršku i istovremeno te educira o prehrani do te mjere da ti njegova usluga s vremenom postane suvišna.
Možda nećeš osvojiti 20 000 eura, ali osvojit ćeš ono važnije – zdravlje. Jer zdravlje nema cijenu.
Ne igraj se sa zdravljem tražeći brza rješenja. Javi nam se i trajno riješi problem.
Literatura
- Fothergill E, Guo J, Howard L, et al (2016) Persistent metabolic adaptation 6 years after “The Biggest Loser” competition. Obesity (Silver Spring) 24(8), 1612-1619. doi:10.1002/oby.21538
- Flore G, Preti A, Carta MG, et al (2022) Weight Maintenance after Dietary Weight Loss: Systematic Review and Meta-Analysis on the Effectiveness of Behavioural Intensive Intervention. Nutrients 14(6):1259. doi:10.3390/nu14061259