Autor: Ana Soldić, mag. nutr.

Endometrioza je kronična bolest koja zahvaća 5-10% žena reproduktivne dobi, a očituje se komadićima tkiva sluznice maternice (endometrija) na drugim organima, odnosno tamo gdje se oni ne bi trebali naći. Unatoč zastarjeloj definiciji koja govori kako bolest zahvaća samo organe zdjelice, novija istraživanja upućuju na to kako se radi o bolesti koja uzrokuje sistemsku upalu, zahvaća masno (adipozno) tkivo, pa čak i jetru (1). 

Uzroci endometrioze 

Uzroci ove bolesti još uvijek nisu poznati, no Sampsonova teorija iz 1927., koja se još uvijek smatra najtočnijom, kaže da iz neutvrđenih razloga dolazi do povratnog toka menstruacijske krvi kroz jajovode koja se potom širi organizmom do okolnih organa, pri čemu ne može na prirodan način napustiti organizam te ostaje “zatočena” u određenim dijelovima tijela gdje se razvijaju lezije, poznate i kao “čokoladne” ciste (gustoća i boja oksidirane krvi unutar nje podsjećaju na otopljenu čokoladu). 

Budući da menstruacijska krv sa sobom nosi i dijelove tkiva endometrija, ono kasnije tokom ciklusa reagira na hormonalne promjene i ponaša se poput tkiva unutar maternice, odnosno zadebljava se, a kasnije ljušti i krvari za vrijeme menstruacije. 

Endometrioza izaziva jake bolove u donjem dijelu trbuha i zdjelici, nepravilnosti menstruacije i jaka krvarenja, bol tijekom spolnog odnosa, defekacije, mokrenja, umor, depresiju, pa čak i neplodnost. Trenutno dostupne studije ukazuju na to da žene oboljele od endometrioze imaju veće šanse za oboljevanje od karcinoma dojke, melanoma, astme, reumatoidnog artritisa, pa čak i kardiovaskularnih oboljenja (2).

Liječenje endometrioze

Postoji nekoliko opcija liječenja, ovisno o stadiju bolesti i ozbiljnosti simptoma, a kreću se od analgetika i hormonskih kontraceptiva, lijekova za suzbijanje funkcije jajnika, kirurškog uklanjanja endometrija pa sve do potpune histerektomije. Kod većine pacijentica liječenih lijekovima, pa čak i kod onih podvrgnutim kirurškom uklanjanju endometrijskog tkiva, endometrioza se vraća u razdoblju od 6 mjeseci do godine dana, osim u slučaju da je funkcija jajnika u potpunosti prekinuta (3). 

Ono što može olakšati simptome i poboljšati kvalitetu života je način prehrane, odnosno ublažavanje simptoma konzumacijom određenih skupina namirnica, ali i izbjegavanjem nekih drugih. 

Prehrana kod endometrioze 

Smatra se da endometriozu mogu pogoršati konzumacija zasićenih masnih kiselina, crvenog mesa, alkohola, kofeina i glutena. Postoji i teorija koja kaže da simptome uvelike olakšava post tri dana prije menstruacije, no ista nije znanstveno potvrđena. 

Najistraženije prehrambene intervencije kod endometrioze su (4-8): 

• Low FODMAP prehrana (Fermentable Ooligosaccharide, Disaccharide, Monosaccharid And Polyols): prehrana koja se temelji na niskom unosu fermentabilnih, kratkolančanih ugljikohidrata koji se mogu naći u nekim vrstama voća, povrća, žitarica i mliječnim proizvodima. Takav način prehrane predstavlja jedan oblik terapije za osobe oboljele od sindroma iritabilnog crijeva (IBS, eng. irritable bowel syndrome). Upravo je sličnost pojedinih simptoma endometrioze i IBS-a često znala dovesti do pogrešne dijagnoze endometrioze. Primjenom ovakvog načina prehrane smanjeni su neki simptomi poput viscelarne hiperosjetljivosti, bolova u trbuhu te pri defekaciji (4, 5).
• Mediteranska prehrana: prehrana s visokim unosom žitarica, voća i povrća, maslinova ulja, ribe, te niskim unosom omega-6 masnih kiselina i crvenog mesa zbog potencijalno protuupalnog djelovanja može pomoći u borbi protiv simptoma endometrioze. Istraživanja pokazuju kako žene oboljele od endometrioze imaju nižu razinu omega-3 masnih kiselina u svom organizmu te kako povećani unos omega-3 masnih kiselina, ali i vlakana, vitamina i minerala koje sa sobom nosi mediteranska prehrana može dovesti do olakšanja simptoma boli (4, 6). 
• Prehrana bez glutena: iako ga je nepotrebno izbacivati iz prehrane kod osoba koje ne boluju od celijakije, postoje naznake da bi gluten-free prehrana mogla umanjiti bol kod endometrioze. Ako se žena odluči za ovaj pristup esencijalno je to činiti pod stručnim nadzorom nutricionista, kako ne bi došlo do pojave nutritivnih deficita koje ovakav način prehrane često uzrokuje (4, 6). 
• Prehrana s niskim unosom nikla: nikal je metal koji može izazvati alergijske reakcije kontaktnog dermatitisa, a u visokim koncentracijama može utjecati na estrogensku aktivnost i na taj način imati direktan utjecaj na menstruacijski ciklus žene. S obzirom na to da je kod žena oboljelih od endometrioze pronađena viša koncentracija ovog metala u serumu i endometrijskom tkivu izvan maternice, pretpostavka je kako nikal može utjecati na razvoj simptoma ove bolesti. Izbjegavanjem namirnica koje sadrže visoke koncentracije nikla, poput kakaa, čaja (zeleni, crni, oolong, bijeli čaj, odnosno čajevi porodice Camellia sinensis), rajčice, sladića, graha, širokolisnog povrća, lješnjaka, oraha, chia sjemenki, sjemenki lana, soje, dagnji, kamenica, račića i dr., umanjeni su simptomi kod značajnog broja žena obuhvaćenih istraživanjem (7).
• Suplemetacija vitaminom D: Vitamin D uključen je u brojne ključne procese u našem organizmu, poput homeostaze kalcija, modulacije imunog sustava, regulacije procesa apoptoze (programirane stanične smrti), usporavanja proliferacije (ubrzano umnažanje stanice) i upalnih procesa. Ono što regulira njegovu biološku aktivnost su receptori visokog afiniteta (VDR, vitamin D receptors) koji na sebe vežu vitamin D i unose ga u stanicu, što mu omogućava djelovanje unutar stanice. Veliki broj ovih receptora pronađen je u endometrijskom tkivu izvan maternice što, u teoriji, omogućuje imunom sustavu regulaciju upalnih procesa i smanjenje simptoma. Međutim, unatoč tome što su neke ispitanice prijavile smanjenje simptoma, nisu nađeni dovoljno jaki dokazi kako suplementacija ovim vitaminom utječe na simptome endometrioze (8). 

Navedena istraživanja ukazuju na to kako bi ove intervencije mogle umanjiti subjektivni osjećaj boli za vrijeme menstruacije, spolnog odnosa i defekacije, smanjiti osjećaj umora te depresivnih simptoma povezanih s endometriozom. Međutim, esencijalno je naglasiti da su istraživanja daleko od zaključnih – možete ih isprobati, ali nitko vam ne može garantirati rezultate. A svatko tko ih garantira, laže vam. 

Voljeli bismo vam reći da postoji jedinstvena dijeta za endometriozu. No lagali bismo vam. Balansiranje prehrane uz vodstvo i podršku kvalificiranog nutricionista može olakšati simptome, ali i izbjeći sve nedaće koje donose Google liječnici, samoinicijativne dijete i gladovanja. 

Literatura

1. Taylor, H. S., Kotlyar, A. M. & Flores, V. A. (2021). Endometriosis is a chronic systemic disease: clinical challenges and novel innovations. The Lancet, 397(10276), 839-852. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(21)00389-5  

2. Saunders, P.T.K. & Horne, A. W. (2021). Endometriosis: Etiology, pathobiology, and therapeutic prospects. Cell 184(11), 2807-2824. https://doi.org/10.1016/j.cell.2021.04.041  

3. https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=11930 pristupljeno 30. lipnja 2023. 

4. Nirgianakis, K., Egger, K., Kalaitzopoulos, D. R., Lanz, S., Bally, L. & Mueller, M. D. (2022). Effectiveness of Dietary Interventions in the Treatment of Endometriosis: a Systematic Review. Reproductive Sciences, 29, 26–42. https://doi.org/10.1007/s43032-020-00418-w  

5. Moore, J. S., Gibson, P. R., Perry, R. E. & Burgell, R. E. (2017). Endometriosis in patients with irritable bowel syndrome: Specific symptomatic and demographic profile, and response to the low FODMAP diet. Australian and New Zealand Journal of Obstetrics and Gynaecology, 57(2), 201–205. https://doi.org/10.1111/ajo.12594 

6. Sverrisdóttir, U. A., Hansen, S. & Rudnicki, M. (2022). Impact of diet on pain perception in women with endometriosis: A systematic review. European Journal of Obstetrics & Gynecology and Reproductive Biology, 271, 245-249. https://doi.org/10.1016/j.ejogrb.2022.02.028  

7. Borghini, R., Porpora, M. G., Casale, R., Marino, M., Palmieri, E., Greco, N. Donato, G. & Picarelli, A. (2020) Irritable Bowel Syndrome-Like Disorders in Endometriosis: Prevalence of Nickel Sensitivity and Effects of a Low-Nickel Diet. An Open-Label Pilot Study. Nutrients, 12, 341. https://doi.org/10.3390/nu12020341 

8. Kalaitzopoulos, D.R., Samartzis, N., Daniilidis, A., Leeners, B., Makieva, S., Nirgianakis, K., Dedes, I., Metzler, J. M., Imesch, P. & Lempesis, I. G. (2022). Effects of vitamin D supplementation in endometriosis: a systematic review. Reproductive Biology and Endocrinology, 20, 176. https://doi.org/10.1186/s12958-022-01051-9