Autor: Ana-Marija Užarević, univ. bacc. nutr.
Nutricionist u Savjetovalištu za prehranu

U svijetu gdje zdravlje probave postaje sve bitnija tema, probiotici se ističu kao superheroji, obećavajući koristi koje sežu puno dalje od redovite stolice. 

Industrija probiotika raste iz dana u dan. Globalno tržište probiotika je 2022. godine procijenjeno na 58 milijardi američkih dolara, a procjenjuje se da će do 2027. godine narasti na 85 milijardi (1).  

Police tvoje najbliže ljekarne prepune su probiotika i čini ti se da ih svi kupuju. 

Moraš li i ti, saznaj u nastavku. 

Što su probiotici?

Probiotici su svoj naziv dobili od latinske riječi „pro“ koja znači „za“ i grčke riječi „bios“ koja znači „život“. Prema službenoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su „živi mikroorganizmi koji, uneseni u adekvatnim količinama, povoljno djeluju na zdravlje domaćina“. 

Prije nešto više od sto godina, 1907. godine, ruski biolog Ilja Iljič Mečnikov predložio je unošenje bakterija u organizam u svrhu poboljšanja zdravlja probavnog sustava (2). I tako, malo po malo, došli smo do onog što danas zovemo probioticima. 

Priču o probioticima teško je ispričati bez priče o mikrobioti na koju utječu. 

Važnost mikrobiote za zdravlje čovjeka  

Najjednostavnije rečeno, mikrobiota je skup svih mikrobnih vrsta u organizmu. U i na ljudskom tijelu nalaze se bilijuni mikroorganizama koji uključuju više od 1500 vrsta bakterija, virusa, gljiva i protista. Kombinacija tih mikroorganizama, odnosno sastav mikrobiote, jedinstven je za svakog čovjeka, kao otisak prsta. 

Više od polovice svih mikroorganizama nalaze se u probavnom sustavu čovjeka. Zato najčešće govorimo o crijevnoj mikrobioti, iako ništa manje važna nije mikrobiota kože ili mokraćno-spolnog sustava.  

Crijevna mikrobiota ima nekoliko funkcija u organizmu. 

Kroz svoju metaboličku funkciju – pomaže u probavi neprobavljivih ugljikohidrata. U tom procesu nastaju kratkolančane masne kiseline – mliječna, octena, propionska i druge. Na taj način snižava se pH u crijevima, što poboljšava apsorpciju mineralnih tvari te suzbija rast loših, patogenih mikroorganizama.  

Naime, osim povećanjem kiselosti u crijevima, crijevna mikrobiota prianjanjem na površinu crijeva sprječava prianjanje patogenih mikroorganizama.  

Mikrobiota ima i imunomodulacijsku funkciju, odnosno sudjeluje u regulaciji imunološkog sustava održavanjem homeostaze i proizvodnjom protuupalnih tvari. 

Posljednjih godina stavljen je veliki fokus na istraživanja crijevne mikrobiote. Smatra se kako poremećaji njenog sastava utječu na razvoj mnogih bolesti. 

Čini se kako crijevna mikrobiota igra ulogu u razvoju metaboličkih poremećaja, kao što su pretilost, dijabetes i nealkoholna masna bolest jetre (3). Istraživanja su pokazala da se sastav crijevne mikrobiote razlikuje između osoba s adekvatnom tjelesnom masom i pretilih osoba (4). Isto tako, čini se da modulacija njenog sastava može poboljšati funkciju jetre i smanjiti lipide u krvi u bolesnika s nealkoholnom masnom bolesti jetre (5). 

Veliku pozornost zdravstvene zajednice privukla su i nedavna istraživanja veze između crijevne mikrobiote i neurodegenerativnih bolesti. Sve više njih sugerira kako crijevna mikrobiota sudjeluje u komunikaciji između živčanog, endokrinog i imunološkog sustava pa tako igra ulogu u razvoju bolesti središnjeg živčanog sustava, u prvom redu Parkinsonove i Alzheimerove bolesti (3). 

Trebam li korigirati mikrobiotu? 

Oko pojma “zdrave mikrobiote” znanstvenici još uvijek razbijaju glavu. S obzirom na to da je ona jedinstvena za svakog čovjeka, teško je definirati optimalnu mikrobiotu (6). Ipak, budući da ima velik utjecaj na organizam, nije loše razmisliti o njenoj modifikaciji kada imamo neki zdravstveni problem koji je povezan sa sastavom crijevne mikrobiote. 

Mnogi čimbenici utječu na sastav crijevne mikrobiote. Neki od njih su dob, rasa, genetika, prehrana i korištenje lijekova. I dok na neke od njih ne možemo utjecati, postoje načini modifikacije crijevne mikrobiote: prebiotici, fekalna transplatacija i probiotici. 

Prebiotici su, najjednostavnije rečeno, hrana za probiotike. Prebioticima smatramo neka biljna vlakna i druge sastojke hrane koji neprobavljeni dospijevaju u debelo crijevo. Tamo služe kao izvor energije za “dobre” bakterije čime se povećava njihov broj.  

Fekalna transplantacija je oblik liječenja u kojemu se filtrat stolice zdravog donora “ubacuje” u crijevo primatelja. Drugim riječima, mikrobiota zdrave osobe koristi se kako bi se popravila narušena mikrobiota pacijenta.  

Zašto kupiti probiotik? 

Probiotici u tijelo mogu biti dostavljeni na više načina. Najčešće je to putem hrane i dodataka prehrani. I hrana i dodaci prehrani zapravo sadrže sojeve mikroorganizama za koje je istraživanjima dokazano da imaju povoljan učinak na zdravlje. Nemaju svi sojevi isti mehanizam učinka na zdravlje, međutim, postoje mehanizmi koje većina probiotika dijeli. 

Većina probiotičkih sojeva tako sudjeluje u probavi neprobavljivih sastojaka hrane, pruža otpor prerastanju patogenih bakterija, uspostavlja ravnotežu crijevne mikrobiote, djeluje na životni ciklus stanica stijenke crijeva i regulira prolazak sadržaja kroz probavni trakt. 

Neki probiotički sojevi sudjeluju u sintezi vitamina, metabolizmu žučnih soli, neutraliziraju kancerogene spojeve, a imaju i neurološke, imunološke i endokrinološke učinke na zdravlje (7). 

Najčešći prehrambeni proizvod s probioticima je probiotički jogurt. Pri proizvodnji jogurta, najčešće korišteni probiotički sojevi su iz dvaju rodova – Lactobacillus i Bifidobacterium, koji dokazano imaju iznimno povoljne učinke na zdravlje. Prehrana koja uključuje redovitu konzumaciju jogurta, ali i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda, povezana je sa smanjenim rizikom od nastanka metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti i sa manjim nakupljanjem kilograma u dužem vremenskom periodu (7). 

Osim direktno, mikroorganizmi iz fermentirane hrane utječu na zdravlje i posredno. Primjerice, povećavaju nutritivnu vrijednost kruha od kiselog tijesta razgradnjom fitinske kiseline te čak mogu povećati količinu vitamina u namirnici (7). 

Vjerojatno ti je barem jednom ljekarnik ponudio probiotike uz antibiotike koje si došao podići. Nije ti pokušavao prodati maglu. Antibiotici narušavaju ravnotežu crijevne mikrobiote ubijajući i „dobre“ i „loše“ mikroorganizme. Stoga, korištenjem probiotika želimo potaknuti rast “dobrih” bakterija i vratiti balans. Isto tako, česta pojava je proljev izazvan upotrebom antibiotika. Probiotici mogu smanjiti rizik od proljeva povezanog s korištenjem antibiotika, skratiti vrijeme njegovog trajanja, ali i smanjiti rizik od proljeva generalno (8).  

Također, postoje istraživanja koja pokazuju da probiotici imaju povoljan učinak na tretman bakterijske vaginoze (10,11), sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva i atopijskog dermatitisa (2). 

S obzirom na to da je sastav crijevne mikrobiote povezan s pretilošću, postavlja se pitanje “Mogu li probiotici pomoći pri mršavljenju?” 

Odgovor je negativan. Bar za sada. Istraživanja na probioticima u tretmanu pretilosti oprečna su. Dok autori jedne meta-analize govore kako su učinkoviti (9), drugi navode kako dokazi nisu dovoljno jaki i da ne možemo reći da postoji učinak (4). Takve rezultate možemo objasniti činjenicom da je svako istraživanje dizajnirano na drukčiji način; trajanje pokusa, doziranje probiotika i probiotički sojevi korišteni u pokusu razlikuju se od istraživanja do istraživanja što dovodi i do različitih rezultata. Također, nijedno od istraživanja uključenih u najnoviju, veliku meta-analizu (9) nije visoke kvalitete… I dok čekamo kvalitetnije dizajnirana istraživanja, promjene životnog stila ostaju zlatni standard u borbi protiv pretilosti. 

Jesu li probiotici sigurni za konzumaciju? 

Probiotici su generalno sigurni.  Međutim, to se odnosi na zdrave pojedince. Oprez je potreban kod trudnica i male djece te kod osoba s oslabljenim imunitetom i kritično bolesnih (2), kada se prije uporabe preporuča posavjetovati s liječnikom.

Trebaju li mi probiotici? 

Vjerojatno se još uvijek, kao i na početku članka, pitaš trebaš li konzumirati probiotike. Odgovor je, kako to i biva s iskrenim odgovorima u nutricionizmu – ovisi. 

Ako imaš probavnih problema ili ideš na daleki put, to je vjerojatno dobra ideja. 

Ali koji onda izabrati?  

Najjednostavniji način je da prehranu obogatiš fermentiranim namirnicama kao što su jogurt i kefir, koji su odličan izvor dobrih bakterija. Ako već konzumiraš mliječne proizvode kao dio uravnotežene prehrane, zašto ne bi ubacio i probiotički jogurt? 

Ako se odlučiš na probiotik kao dodatak prehrani, smjernice Međunarodnog znanstvenog udruženja za probiotike i prebiotike (ISAPP) navode kako je najbolje izabrati proizvode pouzdanih tvrtki koji na deklaraciji imaju naveden rod, vrstu i soj mikroorganizma. Tako možeš provjeriti stoji li znanost iza proizvoda. Također, biraj proizvode koji imaju naveden broj živih bakterija kroz cijeli rok trajanja, ne samo u trenutku proizvodnje. Vrijedno je napomenuti kako veći broj ne znači nužno i bolje djelovanje. 

Obrati pozornost na to kako skladištiš probiotike, bili oni u obliku hrane ili dodataka prehrani. Pogrešno skladištenje značajno će reducirati njihovu učinkovitost. 

Budući da je svaki čovjek jedinstven, s jedinstvenom crijevnom mikrobiotom, teško je reći hoće li određeni probiotik djelovati za tebe. ISAPP preporuča korištenje tijekom mjesec dana. Ako nakon toga ne vidiš benefite koje si tražio, to vjerojatno nije probiotik za tebe. 

Preporučamo redovitu konzumaciju probiotika za većinu klijenata, no oni su tek jedna od mnogih komponenata zdrave prehrane. Kako bi postigao svoje ciljeve i kako bi tvoja prehrana bila zdrava, trebaš ih posložiti sve. 

Klikom na poveznicu ispod ispuni kratki upitnik i zatraži dijagnozu svoje prehrane. Javit ćemo ti se s rezultatima i ponuditi ti besplatni termin nutricionističkog savjetovanja. 

Literatura 

(1) Statista (2018) Global probiotics estimated market value 2017-2022 https://www.statista.com/statistics/821259/global-probioticsl-market-value/. Pristupljeno 22. kolovoza 2023. 

(2) Islam SU (2016) Clinical Uses of Probiotics. Medicine (Baltimore) 95, 2658. https://doi.org/10.1097/MD.0000000000002658  

(3) Chen Y, Zhou J, Wang L (2021) Role and Mechanism of Gut Microbiota in Human Disease. Front Cell Infect Microbiol 11, 625913. https://doi.org/10.3389/fcimb.2021.625913 

(4) Park S, Bae J-H (2015) Probiotics for weight loss: a systematic review and meta-analysis. Nutr Res 35, 566–575. https://doi.org/10.1016/j.nutres.2015.05.008 

(5) Yang R, Shang J, Zhou Y, Liu W, Tian Y, Shang H (2021) Effects of probiotics on nonalcoholic fatty liver disease: a systematic review and meta-analysis. Expert Rev Gastroenterol Hepatol 15, 1401–1409. https://doi.org/10.1080/17474124.2022.2016391 

(6) Gagliardi A, Totino V, Cacciotti F, Iebba V, Neroni B, Bonfiglio G, i sur. (2018) Rebuilding the Gut Microbiota Ecosystem. Int J Environ Res Public Health 15, 1679. https://doi.org/10.3390/ijerph15081679

(7) Sanders ME, Merenstein D, Merrifield CA, Hutkins R (2018) Probiotics for human use. Nutr Bull 43, 212–225. https://doi.org/10.1111/nbu.12334 

(8) Goodman C, Keating G, Georgousopoulou E, Hespe C, Levett K (2021) Probiotics for the prevention of antibiotic-associated diarrhoea: a systematic review and meta-analysis. BMJ Open 11, e043054. https://doi.org/10.1136/bmjopen-2020-043054 

(9) Musazadeh V, Zarezadeh M, Ghalichi F, Ahrabi SS, Jamilian P, Jamilian P, i sur. (2022) Anti-obesity properties of probiotics; a considerable medical nutrition intervention: Findings from an umbrella meta-analysis. Eur J Pharmacol 928, 175069. https://doi.org/10.1016/j.ejphar.2022.175069 

(10) Wang Z, He Y, Zheng Y (2019) Probiotics for the Treatment of Bacterial Vaginosis: A Meta-Analysis. Int J Environ Res Public Health 16, 3859. https://doi.org/10.3390/ijerph16203859 

(11) Chen R, Li R, Qing W, Zhang Y, Zhou Z, Hou Y, i sur. (2022) Probiotics are a good choice for the treatment of bacterial vaginosis: a meta-analysis of randomized controlled trial. Reprod Health 19, 137. https://doi.org/10.1186/s12978-022-01449-z