Članak napisan u suradnji s Hrvatskim društvom za endokrinologiju i dijabetologiju HLZ

Što je šećerna bolest ili dijabetes?

Šećerna bolest ili dijabetes bolest je povišene razine glukoze u krvi. Inzulin, hormon koji pomaže u prijenosu glukoze iz krvi u stanice, ne radi kako bi trebao.

Šećerna bolest tip 1 nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina, dok kod šećerne bolesti tip 2 (iako se proizvodi dovoljno inzulina) stanice ne reagiraju na inzulin kako bi trebale.

A predijabetes? Predijabetes također opisuje povećana razina glukoze u krvi, ali nedovoljno kako bi se dijagnosticirao dijabetes tip 2.

Prehrana kod šećerne bolesti tip 2

Idealan omjer makronutrijenata kod šećerne bolesti tip 2… ne postoji.

Prilagodba omjera makronutrijenata treba biti individualna i ovisi o zadanim ciljevima, razini tjelesne aktivnosti i prehrambenim preferencijama osobe.

Umjesto na omjer makronutrijenata fokus treba staviti na ukupan energetski unos. Adekvatan energetski unos preduvjet je za postizanje zdrave tjelesne mase. Postizanjem zdrave tjelesne mase znatno se olakšava regulacija i liječenje šećerne bolesti tipa 2. Osim na ukupni energetski unos, fokus treba staviti i na smanjenje ukupnog unosa ugljikohidrata, posebice onih jednostavnih. Njihovo smanjenje je povezano s boljom regulacijom bolesti.

Kako treba izgledati obrok?

Prilikom slaganja obroka za osobe oboljele od šećerne bolesti obično se služimo metodom dijabetičkog tanjura ili pak metodom brojanja ugljikohidrata.

Metoda dijabetičnog tanjura jednostavna je metoda u kojoj se preskače računanje, mjerenje, vaganje i brojenje te će za većinu osoba sa šećernom bolesti biti sasvim dostatna. Metoda svoje ime dobiva jer za njezino provođenje nije potrebno ništa više od tanjura. Tanjur trebaju prekrivati zdrave namirnice u određenom omjeru, a to su namirnice iz 3 glavne skupine: neškrobno povrće (50 %), izvor proteina (25 %) i izvor ugljikohidrata (25 %).

Važno je istaknuti da osobe na intenzivnoj inzulinskoj terapiji moraju precizno pratiti unos ugljikohidrata. Metoda dijabetičkog tanjura za njih nije metoda izbora. Brojanje ugljikohidrata s druge strane jest.

Brojanje ugljikohidrata

Brojanje ugljikohidrata složenija je metoda i prvenstveno služi osobama na intenzivnoj inzulinskoj terapiji, no mogu je primjenjivati i osobe kojima nije propisana intenzivna terapija. Također, vrlo je poželjno da se osobe sa šećernom bolesti upoznaju s hranom koja je bogata ugljikohidratima. Optimalna dnevna količina ugljikohidrata koju bi osoba sa šećernom bolesti trebala unijeti je između 90 g i 180 g.

Postoje dva načina brojanja ugljikohidrata.

1. Brojanje grama ugljikohidrata u pojedinim namirnicama

Brojanje ugljikohidrata bazira se na pregledu prehrambene deklaracije koja se nalazi na ambalaži hrane. Prehrambene deklaracije većinom prikazuju kemijski sastav namirnice na 100 g ili po jednom obroku (ovisi o namirnice), dok neke namirnice imaju iskazana oba sastava. Deklaracija dodatno uključuje iskazanu količinu energije, proteina, masti, soli i u ovom slučaju najvažnije ugljikohidrata.

Ugljikohidrati će se prikazati na 2 načina („ukupni ugljikohidrati“ te „šećeri“). Ukupni ugljikohidrati označavaju količinu složenih i jednostavnih ugljikohidrata u namirnici. Šećeri označavaju samo količinu jednostavnih ugljikohidrata.

Prehrambene tvrdnje na koje treba obratiti pozornost:

• „bez dodatnog šećera“ – ova tvrdnja ne znači da proizvod uopće ne sadrži šećere, u namirnici mogu biti prisutni i prirodno prisutni šećeri,
• „bez šećera“ – ova tvrdnja ne znači da namirnica ne sadrži ugljikohidrate jer se ne spominju složeni ugljikohidrati.

2.  Brojanje ugljikohidratnih jedinica

U ovom načinu brojanja ugljikohidrata sva je hrana podijeljena u 6 skupina, a svaka skupina namirnica sadrži namirnice sličnog sastava. Što znači da unutar jedne skupine različite namirnice sadrže približno jednaku količinu ugljikohidrata i energije te se zato mogu lako zamijeniti jedna s drugom.

6 skupina je:

• Kruh i zamjene
• Voće
• Mlijeko i zamjene
• Neškrobno povrće
• Meso i zamjene
• Masnoće i zamjene

Prve tri skupine sadrže namirnice koje u sebi imaju velik udio ugljikohidrata i na njih treba posebno obratiti pozornost i vagati ih. Sljedeće tri skupine sadrže malu količinu ugljikohidrata te ih nije potrebno vagati.

Savjeti za smanjenje unosa ugljikohidrata

1. Jedite što više neškrobnog povrća

Neškrobno povrće uglavnom obuhvaća namirnice koje su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i drugim fitonutrijentima. Uz to uglavnom su niske kalorijske vrijednosti. Prednost dajte sezonskom povrću, ali i smrznuto povrće isto tako može biti odlična opcija.

Povrće stavite na vidljivo mjesto u frižideru. Veća je vjerojatnost da ćete u obrok staviti namirnicu ako vam je pri ruci.

2. Zamijenite pšenično brašno za brašno s niskim udjelom ugljikohidrata

Pšenično brašno sadrži veliku količinu ugljikohidrata, a tu se ubraja i nešto nutritivno bogatije integralno pšenično brašno. Brašno orašastih plodova sadrži znatno manju količinu ugljikohidrata. Razmotrite zamjenu.

3. Izbjegavajte konzumaciju šećera i proizvoda s dodatnim šećerom i mastima

Ovaj savjet prvenstveno se odnosi na ultraprocesirane (visokoprerađene) proizvode, kao što su keksi, kolači, čips, bomboni i slično.

Također je posebno važno obratiti pozornost na unos sokova i gaziranih pića. Tekućine se vrlo lako unose te mogu sadržavati veliku količinu šećera. Jedna mala boca „omiljenog gaziranog napitka“ sadrži čak 56 g ugljikohidrata. No i sa zdravijim opcijama treba biti oprezan. Cijeđeni voćni sokovi koje bi većina smatrala zdravima mogu sadržavati veliku količinu ugljikohidrata.

4. Sladila

Sladila su tvari koje hrani daju slatki okus. Većinu (med, javorov i kukuruzni sirup…) bi trebalo izbjegavati jer sadrže poprilično veliku količinu ugljikohidrata.

S druge strane sladila s minimalnom kalorijskom vrijednosti ili bez kalorijske vrijednosti, u količinama u kojima se dodaju, ne predstavljaju rizik po ljudsko zdravlje. Kao dobri primjeri zaslađivača mogu se spomenuti stevija i eritrotiol.

Zaključak

Promjena prehrambenih navika osoba s predijabetesom ili šećernom bolešću može biti prilično zahtjevna, no ne zaboravite da je prehrana temeljni dio terapije i života sa ‘’slatkom bolešću’’.

Također, ne zaboravite da šećerna bolest ne isključuje uživanje u hrani. Štoviše, šećerna bolest će vas vrlo vjerojatno podsjetiti na brojne namirnice koje do sada nisu bile toliko zastupljene na vašem tanjuru.

Ne znate otkud bi krenuli? Ili vam samo treba potvrda da sve radite kako treba?

Klikom na donji gumb zakažite termin besplatnog savjetovanja s jednim od naših nutricionista.

Literatura:

1. American Diabetes Association (2023) Standards of Medical care in diabetes—2023. Diabetes Care 46(Suppl 1) doi: 10.2337/dc20-S005

 2. Diabetes Food Hub (2020) What is the Diabetes Plate Method?. https://www.diabetesfoodhub.org/articles/what-is-the-diabetesplate method. Pristupljeno 2.5.2021

3. Evert, A.B., Dennison, M., Gardner, C.D., Garvey, W.T., Lau, K.H.K., MacLeod, J., Mitri, J., Pereira, R.F., Rawlings, K., Robinson, S., Saslow, L., Uelmen, S., Urbanski, P.B., Yancy, W.S. (2019) Nutrition Therapy for Adults With Diabetes or Prediabetes: A Consensus Report. Diabetes Care 42(5), 731-754. doi: 10.2337/dci19-0014.

 4. Health Canada. Eating Well with Canada’s FoodGuide. Government of Canada. 2020. Dostupno na: https://www.canada.ca/en/health-canada/services/ canada-food-guides.html. Pristupljeno:8. 10. 2023.

 5. Ley, S.H., Hamdy, O., Mohan, V., Hu, F.B. (2014) Prevention and management of type 2 diabetes: dietary components and nutritional strategies. Lancet 383, 1999–2007.

6. Middelbeek RJW, Hafida S, Schrager C. Medical Nutrition Therapy for the Treatment  of Diabetes: Prioritizing Recommendations Based on Evidence. Part of the Nutrition and Health book series 2022 Nutrition Guide for Physicians and Related Healthcare  Professions.

 7. Sainsbury, E., Kizirian, N.V., Partridge, S.R., Gill, T., Colagiuri, S., Gibson, A.A. (2018) Effect of dietary carbo-hydrate restriction on glycemic control in adults with diabetes: a systematic review and meta-analysis. Diabetes Res Clin Pract 139, 239–252.

 8. Saslow, L.R., Daubenmier, J.J., Moskowitz, J.T., et al. (2017) Twelve month outcomes of a randomized trial of a moderate-carbohydrate versus very low-carbohydrate diet in overweight adults with type 2 diabetes mellitus or prediabetes. Nutr Diabetes 7, 304.

 9. Snorgaard, O., Poulsen, G.M., Andersen, H.K., Astrup, A. (2017) Systematic review and meta-analysis of dietary carbohydrate restriction in patients with type 2 diabetes. BMJ Open Diabetes Res Care 5, e000354