Jesi li znala da se sindrom iritabilnog crijeva javlja dvostruko češće kod žena nego kod muškaraca (1)? 

Sindrom iritabilnog kolona (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je funkcionalni poremećaj rada gastrointestinalnog sustava, a za njega su karakteristični ponavljajuća abdominalna bol te poremećen motilitet crijeva. Odnosno, izmjenjuju se razdoblja konstipacije i proljeva (2). 

Učestali suputnik IBS-a je prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu, odnosno poremećaj u ravnoteži crijevnog mikrobioma (engl. Small Intestine Bacterial Overgrowth, SIBO) (3). 

Simptomi SIBO-a su slični IBS-u, ali mogu uključivati i dodatne simptome poput umora, gubitka težine i nutritivnih deficita zbog loše apsorpcije hranjivih tvari. 

Ublažavanje neugodnih nuspojava vezanih uz IBS i SIBO moguće je postići promjenom prehrambenih navika, budući da prehrana ima direktan utjecaj na sastav crijevnog mikrobioma, a time i na zdravlje gastrointestinalnog sustava (4). S obzirom na to, prilagodba prehrane je temeljni alat ublažavanja simptoma ovih poremećaja. 

FODMAP dijeta

Jedna od najpoznatijih dijeta za olakšavanje simptoma IBS-a i SIBO-a je tzv. FODMAP dijeta (5). FODMAP je kratica za ugljikohidrate koji se neadekvatno apsorbiraju u crijevima – fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide, te poliole. FODMAP prehrana uključuje restrikciju unosa hrane s njihovim visokim sadržajem. 

Dolazi u dvije osnovne varijante – eliminacijska (no-FODMAP) ili dijeta s niskim unosom (low-FODMAP). Drugim riječima, namirnice koje sadrže FODMAP se mogu u potpunosti izbaciti ili se njihov unos može ograničiti. Obje varijante mogu pomoći u ublažavanju simptoma te poboljšati kvalitetu života kod pacijenata sa sindromom iritabilnog crijeva (4). U praksi, odabir jedne od ovih će ovisiti o intenzitetu simptoma. 

Postoje osobe koje će i najmanja količina FODMAP-a isprovocirati, stoga je stroga eliminacijska dijeta prvi korak prema definiranju obrasca prehrane koji će olakšati simptome (nadutost, bol, proljev…). 

Kada se napokon primijeti olakšanje, jedna po jedna grupa namirnica (ili pojedinačne namirnice) se ponovno uvode te se prati odgovor tijela. Ako simptomi izostanu, to je znak kako se namirnicu može nastaviti konzumirati, odnosno kako ona nije problematična. Ako se simptomi pak vrate, to je znak kako namirnicu i dalje treba izbjegavati. 

Nažalost, ne postoji jedinstveni popis dozvoljenih i zabranjenih namirnica koji će vrijediti za sve. Kako bi se ostvarili najbolji rezultati, svakoj je osobi potrebno pristupiti individualno. 

Važno je naglasiti kako se eliminacijska, odnosno low-FODMAP dijeta, treba provoditi isključivo kratkoročno, budući da dugoročno provođenje može imati negativan utjecaj na crijevni mikrobiom, pa čak i pogoršati simptome IBS-a i SIBO-a (4).

Vlakna – da ili ne?

Previsok unos vlakana, pogotovo onih netopivih, može pogoršati simptome kod osoba s IBS-om. S obzirom na to da se kod pacijenata oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva izmjenjuju razdoblja konstipacije i dijareje, ne postoji jedinstvena preporuka za unos vlakana, već ona ovisi o fazi u kojoj se osoba nalazi. 

Vlakna potiču peristaltiku crijeva, stoga hrana bogata vlaknima nije najbolji odabir tijekom razdoblja dijareje. No dijareja nije jedini problem koji namirnice s visokim sadržajem vlakana mogu izazvati. Tu su naravno i plinovi. 

Najčešće namirnice koje izazivaju plinove su sljedeće:  

• Povrće: prokulice, mrkva, celer i luk 
• Žitarice i mahunarke: peciva, grah i pšenične klice 
• Alkohol i proizvodi koji sadrže kofein. 
• Voće: marelice, banane, suhe šljive i grožđice 

U fazi kada simptomi IBS-a miruju ili u fazi konstipacije, vlakna su i više nego poželjna. Povećanje unosa vlakana uz adekvatnu hidraciju pozitivno utječe na raznolikost i sastav crijevnog mikrobioma te može ublažiti simptome IBS-a (4). 

Još jednom, jedinstvena smjernica ne postoji, već prilikom kreiranja prehrambenog obrasca kod osobe s IBS-om uvijek treba gledati simptomatiku i prema njoj krojiti plan. 

Svjesno jedenje i redoviti obroci 

Sporija konzumacija obroka, adekvatno žvakanje i redoviti obroci bi mogli biti od iznimne važnosti u kontroli bolesti i smanjenju broja simptoma IBS-a (4). Adekvatno žvakanje za razliku od “gutanja” hrane smanjit će vjerojatnost istovremenog gutanja velike količine zraka, što može dovesti do plinova.  

Higijena obroka, koja podrazumijeva stalan broj i pravilan raspored obroka, odnosno izbjegavanje konstantnog grickanja, također može pomoći reduciranju nekih simptoma IBS-a bez obzira na vrstu hrane koju jedemo (4). 

Vođenje dnevnika prehrane i simptoma 

Simptomi IBS-a i SIBO-a su individualni, stoga ne postoji prehrana koja će svima regulirati simptome. 

Kako bi saznala više o tome što tebi (ne) odgovara, pokušaj voditi dnevnik prehrane i simptoma. Cilj je identificirati koje namirnice na tvoju bolest utječu pozitivno, a koje negativno. Zatim reduciraj unos ili izbaci one problematične, no osiguraj se da si ih zamijenila namirnicama koji će kompenzirati njihovu nutritivnu vrijednost. U protivnome ćeš si stvoriti nutritivni deficit i druge zdravstvene probleme. 

Savjet nutricionista 

Opasno je samostalno si propisivati FODMAP prehranu. U idealnom svijetu, ne bi ti ju trebao propisivati nitko drugi osim stručnjaka za njezino provođenje – nutricionista. Podrška nutricionista je od esencijalne važnosti jer će ti isti uštediti vrijeme i živce pri identificiranju namirnica visokih u FODMAP-ima, a optimalnim planiranjem obroka će minimizirati rizike nutritivnih deficita prisutnih kod praćenja ovakve dijete. Također, nutricionist će ti pomoći u praćenju simptoma i prilagođavanju prehrane prema individualnim reakcijama.  

Zbog raznolikosti simptoma i namirnica koje ih uzrokuju, tretman IBS-a i SIBO-a zahtijeva individualiziran pristup. Nutricionist ti može pružiti neprocjenjivu pomoć. Ublažavanje simptoma, poboljšanje crijevnog zdravlja i održavanje općeg zdravlja su ciljevi koje će ti nutricionist pomoći ostvariti. 

Zatraži besplatni i neobvezujući termin savjetovanja i saznaj kako ti nutricionist može pomoći u regulaciji IBS-a i SIBO-a.

Literatura

1. Adeyemo MA, Spiegel BM, Chang L (2010) Meta-analysis: do irritable bowel syndrome symptoms vary between men and women?. Aliment Pharmacol Ther 32(6), 738–755. https://doi.org/10.1111/j.1365-2036.2010.04409.x 

2. Krogsgaard LR, Lyngesen M, Bytzer P (2017)Systematic review: quality of trials on the symptomatic effects of the low FODMAP diet for irritable bowel syndrome. Aliment Pharmacol Ther45(12), 1506-1513. doi: 10.1111/apt.14065. 

3. Takakura W, Pimentel M (2020) Small Intestinal Bacterial Overgrowth and Irritable Bowel Syndrome – An Update. Front Psychiatry 11, 664. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2020.00664 

4. Wielgosz-Grochowska JP, Domanski N, Drywień ME (2022) Efficacy of an Irritable Bowel Syndrome Diet in the Treatment of Small Intestinal Bacterial Overgrowth: A Narrative Review. Nutr 14(16), 3382. https://doi.org/10.3390/nu14163382 

5. Portincasa P, Bonfrate L, de Bari O, Lembo A, Ballou S (2017) Irritable bowel syndrome and diet. Gastroenterol Rep (Oxf) 5(1), 11-19. https://doi.org/10.1093/gastro/gow047