Novak Đoković i bezglutenska prehrana
S nekoliko sam strana primio zamolbu za komentar na ovaj članak. Budući da je izazvao dosta medijske pozornosti, odlučio sam ga napisati i javno.
Saznaj gdje u prehrani griješiš i na mail primi individualne preporuke za njeno unaprjeđenje
ISPUNI UPITNIKS nekoliko sam strana primio zamolbu za komentar na ovaj članak. Budući da je izazvao dosta medijske pozornosti, odlučio sam ga napisati i javno.
Alkohol i sport ne idu ruku pod ruku, uče nas od naših sportskih početaka. Kažu kako ne možeš biti uspješan sportaš ako piješ (alkohol). A onda često vidimo profesionalce u nezavidnim situacijama s bocom u ruci.
Sportovi izdržljivosti rastu u popularnosti, a triatlon, jedan od tipičnih predstavnika, trenutno je najbrže rastući sport po broju sudionika u svijetu.
Nakon uvoda u metaboličke procese, nakon savjeta za unos ugljikohidrata, proteina te za hidraciju, seriju članaka o prehrani kod sportova izdržljivosti nastavit ću pričom o suplementima, odnosno dodacima prehrani.
Nadam se da vas je upitnik na kraju zamornog klišeja natjerao da na isti kliknete i pročitate članak. Uvijek sam imao problem s ovom tvrdnjom. Bez obzira na to što je toliko raširena među kolegama nutricionistima, liječnicima i, naravno, novinarima laicima, da se nerijetko doživljava (nažalost i koristi) kao svojevrsni moto nutricionizma.
1870. godine njemački kemičar Erich von Wolf u znanstvenom radu o kemijskom sastavu špinata greškom je pomaknuo decimalnu točku jedno mjesto udesno. Time je povećao njegov sadržaj željeza 10 puta, s 3,5 mg na 35 mg na 100 g svježeg špinata.
Pitanje zdravstvene sigurnosti aspartama (E951) jedno je od najkontroverznijih na području ljudske prehrane u posljednjih tridesetak godina. Većinom je to posljedica medijske potrage za senzacionalizmima, zbog čega mnogi aspartam i danas, usprkos nebrojenim ispitivanjima, smatraju jednim od najvećih prehrambenih otrova.
Tekst koji slijedi započeo je kao komentar na jedan članak kojeg me tražilo nekoliko čitatelja. Zbog iznimno popularne tematike koja istovremeno vrvi zabludama, uvidio sam priliku da ih pokušam raščistiti.
Izbjegavanje konzumacije hrane nakon 18 h, odnosno preskakanje večere vrlo je rašireno među osobama koje pokušavaju izgubiti kilograme ili zadržati trenutne. Zagovaratelji ove prakse tvrde kako večernji unos energije iz hrane rezultira njenom pohranom u obliku masnoga tkiva budući da je tijelo zbog slabije aktivnosti, odnosno potrošnje, u to doba dana ne zahtijeva.