Organsku hranu i prehranu obično povezujemo s boljim zdravljem i većom kvalitetom života. Osobito danas kada to diktiraju različiti prehrambeni trendovi i sve veća svijest o zdravlju.
No, puno stvari vezanih uz organsku prehranu i dan danas nejasne su i u najmanju ruku zbunjujuće prosječnom potrošaču.
Organska, bio-, eko- i ekološka hrana – sve su to sinonimi. Iako je u Hrvatskoj službeni naziv ekološka hrana, u nastavku teksta ću koristiti sinonim “organska prehrana”.
Kako prepoznati organsko?
Da bi se nešto deklariralo kao organsko mora dobiti certifikat organske proizvodnje. Za dobivanje certifikata potrebno je zadovoljiti niz preduvjeta. Neki od njih su: bioraznolikost, održivost agrosustava i bioloških ciklusa, minimizacija onečišćenja, minimizacija upotrebe sintetskih tvari u uzgoju, zabrana uporabe hormonalne terapije, ionizirajućeg zračenja i genetski modificiranih organizama.
Kako najlakše prepoznati organsku hranu ili proizvod? Po karakterističnoj zelenoj oznaci lista sa zvjezdicama.
Najčešće uvjerenje vezano uz organsku prehranu jest da je ona zdravija alternativa konvencionalnoj hrani. Ova pretpostavka temelji se na ideji da organski uzgojena hrana sadrži manje pesticida, više hranjivih tvari te da je bolja za zdravlje ljudi i okoliša. Međutim, stvari nisu uvijek crno-bijele. U nastavku ću se osvrnuti na tri najčešća izvrnuta “organska” uvjerenja.
Organsko je zdravije i nutritivno bogatije?
Prvo uvjerenje temelji se na pretpostavci da je organska hrana nutritivno bogatija i samim time zdravija. Međutim, znanstvena istraživanja sugeriraju da razlike u nutritivnoj vrijednosti između organske i konvencionalne hrane gotovo da i ne postoje. Štoviše, meta-analiza provedena 2012. godine ustanovila je da je razlika u nutritivnoj vrijednosti između organske i konvencionalne hrane zanemariva.
Prehrana bez pesticida?
Drugo uvjerenje je da je organska hrana bolja i sigurnija jer ne sadrži pesticide. Točno je da organski uzgojena hrana ograničava upotrebu sintetskih pesticida, međutim ona dopušta upotrebu prirodnih pesticida koji također mogu biti toksični za ljude i okoliš. Činjenica da je pesticid prirodan ili sintetski ne govori nam apsolutno ništa o njegovoj štetnosti. Prirodno ne znači nužno bolje ili manje štetno od sintetskog.
Treba istaknuti da sadržaj pesticida u konvencionalno proizvedenoj hrani rijetko prelazi granice koje se smatraju sigurnima, a maksimalna dopuštena razina propisana je zakonom, i temelji se na količinama daleko ispod onih dokazano rizičnih.
Organska prehrana na duge staze
Treće uvjerenje je da je organska hrana ekološki gledano bolja i održivija opcija. Međutim, stvari ni ovdje nisu crno-bijele. Iako se organski uzgoj hrane obično smatra manje štetnim za okoliš zbog ograničene upotrebe kemikalija, često zahtijeva veću količinu zemljišta i vode po jedinici proizvoda u usporedbi s konvencionalnim uzgojem.
To može imati negativne posljedice na okoliš, posebno u kontekstu sve veće globalne potražnje za hranom i ograničenih resursa poput vode i zemljišta.
Organska presuda
Iako se organska hrana prezentira kao zdravija, sigurnija, ukusnija i bolja za okoliš, dokazi za takve tvrdnje su jako skromni i u najmanju ruku neuvjerljivi.
Usprkos tome što organski uzgojena hrana sadrži manje pesticida, i oni su dominantno prirodnog podrijetla, to ne podrazumijeva da će takva hrana biti bolja opcija za postizanje zdravstvenog blagostanja. Preciznije, zdravstveni benefiti koje dobivate kupnjom višestruko skuplje organske hrane su barem zasada nemjerljivi.
Ne zaboravite, plaćanjem više cijene organske hrane moguće je i da se odričete nečeg drugog, što bi možda moglo imati bolji i veći učinak na vaše zdravlje.
Osobno nemam ništa protiv organske hrane niti protiv njene konzumacije. Jedino što ne podržavam je neutemeljena prezentacija organske hrane kao nužno bolje prehrambene opcije, što nije točno.
Ukoliko trebate stručno i nepristrano usmjerenje vlastite prehrane, bez organskih pompi i nepotrebnog pražnjenja novčanika, klikom na gumb ispod zatražite besplatan termin savjetovanja.
