...

Ono si što jedeš?

Nadam se da vas je upitnik na kraju zamornog klišeja natjerao da na isti kliknete i pročitate članak. Uvijek sam imao problem s ovom tvrdnjom. Bez obzira na to što je toliko raširena među kolegama nutricionistima, samoprozvanim nutricionistima, liječnicima i, naravno, novinarima laicima, da se nerijetko doživljava (nažalost i koristi) kao svojevrsni moto nutricionizma.

Otkuda je uopće potekla? Vjerojatno iz urođene kognitivne sposobnosti ljudskog uma pod imenom intuitivna psihologija. Njezino temeljno obilježje jest intuicija da drugi ljudi nisu stvari i strojevi, već da im život daje nevidljiva tvar, “duša”. Isto to obilježje u prošlosti nas je navodilo, a primitivne narode i danas navodi, na simpatičku, odnosno voodoo magiju. Isto to obilježje danas navodi djecu da pogrešno vjeruju kako će dijete čiji roditelji govore hrvatski govoriti hrvatski čak i ako je odraslo u obitelji u kojoj se govori isključivo engleski. Zbog istog tog obilježja vjerujemo da hrana posjeduje “prirodnu esenciju” koju njenom konzumacijom preuzimamo, a koju je ona preuzela iz svog pastoralnog okoliša. Međutim, kao što konzumacija mljevenog roga nosoroga ne rješava probleme s erekcijom (slični predmeti nemaju nužno slične moći), kao što konzumacija dijela tijela snažne i agresivne životinje neće povećati snagu agresivnost kod konzumenta (bivolji testisi u ljutom umaku, itko?) tako ni hrana ne čini čovjeka, odnosno nisi ono što jedeš.

Znači li to da ono što jedeš nema utjecaj na tvoje zdravlje? Naravno da ne. Ima itekakvog.

Pravilna prehrana, koja zadovoljava sve naše fiziološke i psihološke potrebe, preduvjet je za dugi život s nižim rizikom za razvoj kroničnih bolesti.

Analiziraj svoju prehranu

Međutim, ako znamo da se sva hrana, bilo u kojem je obliku konzumirali, u našem probavnom sustavu razlaže na određeni broj hranjivih tvari (makro- i mikronutrijenti), ne možemo ne zaključiti kako utjecaj hrane na zdravlje proizlazi jedino i isključivo iz njenih svojstava izvora energije, gradivnog materijala i katalizatora pojedinih kemijskih promjena u tijelu.

Naravno da ne mislim da među vama doista ima onih koji vjeruju da će se zbog česte konzumacije brokule pretvoriti u jednu, ali poveznica s evolucijskom psihologijom kroz gore spomenute usporedbe učinili su mi se dovoljno zanimljivima da im posvetim kratki članak. Moguće da će ovo mnogima zvučati kao nepotrebno filozofiranje, no barem se osjećam bolje sad kad sam to napisao.

Na stranu filozofija… Provjeri objektivno je li tvoja prehrana zdrava.

Analiziraj svoju prehranu