Autor: Luka Batur, mag. nutr.
Nutricionist u Savjetovalištu za prehranu
Kad sam guglao ključne riječi iz naslova, očekivao sam pročitati što se jede u bolnicama i „na kakvoj su dijeti pacijenti“. Ostao sam zatečen kad sam otkrio kako je „bolnička dijeta“ samo još jedna u nizu restriktivnih dijeta namijenjenih prekonoćnom skidanju kilograma. Dodatno, njen sinonim “medicinska dijeta” je daleko od bilo kakvog validnog i znanstveno potkrijepljenog medicinskog protokola.
Ukratko, radi se o klasičnom režimskom načinu hranjenja koji na crvenu listu stavlja golemi broj namirnica, a ostavlja vam na raspolaganju svega nekoliko kriški dvopeka, naranči uz tu i tamo pokoje jaje i škrti komad piletine.
Više o gluposti zvanoj bolnička dijeta i/ili medicinska dijeta pročitajte ovdje.
No dosta o glupostima. U ovom ću se članku osvrnuti na ono što medicinska, odnosno bolnička dijeta zapravo jest. Ili barem što bi trebala biti i kome bi trebala služiti.
Ne postoji univerzalna „bolnička dijeta“
Ministarstvo zdravlja 2015. godine donijelo je novu, revidiranu Odluku o standardu prehrane bolesnika u bolnicama (NN 59/15) (1). Ideja standarda je ujednačiti kvalitetu i obrasce prehrane u svim bolnicama na području Republike Hrvatske. Još preciznije, ako ste primjerice dijabetičar, ne smije se dogoditi da vas kao dio „dijabetičke dijete“ za doručak u Općoj bolnici Pula dočeka kruh s paštetom, a u Općoj bolnici Šibenik zobena kaša sa sjemenkama i voćem. Koja se od ove dvije zdravstvene ustanove u tom slučaju ne bi pridržavala standarda, siguran sam da možete procijeniti sami.
Čekaj, čekaj… otkud sad dijabetička dijeta… pa pričamo o „bolničkoj“.
Podrazumijeva se kako se u bolnicama osobama postavljaju različite dijagnoze. Različite dijagnoze između ostalog iziskuju i različitu prehranu. Tako će se prehrana bubrežnih pacijenata razlikovati od prehrane gastroenteroloških pacijenata. Dok će prvotno spomenuta grupa vjerojatno zahtijevati redukciju unosa proteina te mineralnih tvari poput fosfora i natrija, kod potonje to vjerojatno neće biti potrebno (2).
Prehrane za različita stanja zaslužuju svaka vlastiti članak, pa se time neću baviti.
Umjesto toga, hajmo spomenuti neke od zanimljivijih “bolničkih dijeta”.
U standardu ćete pod rednim brojem 39 pronaći ketogenu dijetu. Nemojte se razočarati kad pročitate kako se ne koristi u svrhu brzog mršavljenja.
Koristi se, između ostalog, kod rijetkih genetskih bolesti koje rezultiraju specifičnim poremećajima metabolizma. Jedna od njih je nedostatak (ili manjak) enzima piruvat dehidrogenaze koji je ključan faktor u metabolizmu ugljikohidrata. Posljedice manjka uključuju prekomjerno stvaranje mliječne kiseline i stanje acidoze koje može izazvati ozbiljna oštećenja središnjeg živčanog sustava (3).
Vjerojatno poznatija dijagnoza kod čijeg je liječenja ketogena prehrana doživjela pozitivnu primjenu jest epilepsija. Ketogena dijeta u tom kontekstu pokazala se uspješnom smanjujući razine glutamata u mozgu i posljedično smanjujući vjerojatnost epileptičnih napadaja (4).
U Standardu ćete također pronaći i dijetu za prehranu trudnica i dojilja, kao i dijetu za onkološke bolesnike. Međutim, nećete pronaći dijetu po krvnim grupama.
Stavlja li se pacijente “na dijete”?
Ovisi.
Ako u obzir uzmemo činjenicu kako smo najdeblja nacija u Europi, količina hrane koja će se pacijentu servirati u bolnici vrlo vjerojatno će biti manja od količine koju si pacijent inače servira doma. Budući da ga da je ta količina dovela do prekomjerne tjelesne mase.
Po toj logici možemo govoriti o jednom vidu reduktivne prehrane, odnosno “stavljanja na dijetu”, pogotovo ako se radi o pacijentima kojima višak kilograma predstavlja životnu ugrozu. Uglavnom se radi o kardiovaskularnim i endokrinološkim pacijentima, no ne isključivo.
Međutim, reduktivna prehrana ne znači iracionalno stigmatiziranje pojedinih namirnica, odnosno stavljanje pacijenata na kruh i vodu s ciljem gubitka kilograma. Brojka na vagi, unatoč tome što je možda previsoka, neće uvijek biti primarni fokus kod svih pacijenata.
U velikom broju slučajeva, naglasak se stavlja na uspostavljanje optimalne kvalitete prehrane koja će svakako kao pozitivnu “nuspojavu” imati redukciju tjelesne mase.
Trebamo li imitirati „bolničku dijetu“?
Ako pod terminom „bolnička“ ipak mislite na suludi režim koji uključuje konzumaciju nekoliko naranči, jaja i dva dvopeka dnevno… ne.
U slučaju da imate dijagnozu koja iziskuje specifičnu prehranu kao potporu propisanoj terapiji, odgovor je i dalje ne.
Zašto?
Jer vam je potreban stručnjak s kliničkim iskustvom koji će na najbolji mogući način „propisati“ optimalnu dijetoterapiju.
Taj stručnjak se zove magistar nutricionizma, u bolnici ili izvan nje. Nažalost, nema svaka bolnica nutricionista. Ipak, ako imate sreće i nalazite se u bolnici koja ga ima, velika je vjerojatnost kako zbog preopterećenosti sustava nećete dobiti razinu usluge koju biste trebali.
Ne igrajte se sa svojim zdravljem prčkajući po prehrani. Znam da je vaša, ali pomoć vam je itekako potrebna.
Angažirajte nutricionista klikom na sljedeću poveznicu.
Literatura
1) http://www.hdnd.hr/wp-content/uploads/2015/05/Odluka_o_standardu_prehrane_u_bolnicama-_NN_59_15.pdf << Pristupljeno 26.3. 2023. >>
2) Medical Therapy for Renal Disorders // Krause and Mahan’s Food & Nutrition Care Process// Raymond J. L., Morrow K. (2019) Fifteenth Edition, Elsevier, str. 727-755.
3) http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/pedijatrija/nasljedne-metabolicke-bolesti/poremecaji-metabolizma-piruvata << Pristupljeno 5. 4. 2023. >>
4) Wells J., Swaminathan A., Paseka J., Hanson C. (2020) Efficacy and Safety of a Ketogenic Diet in Children and Adolescents with Refractory Epilepsy – A Review. Nutrients 12(6), 1809. doi: 10.3390/nu12061809.
