...

Kako prehranom olakšati simptome multiple skleroze?

Autor: Dominik Stanković, univ. bacc. ing. techn. aliment.
Nutricionist u Savjetovalištu za prehranu

Multipla skleroza (MS) je upalna i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava, a uzrok bolesti pripisuje se kombinaciji genetske sklonosti i okolišnih čimbenika. 

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza je kronična autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS). Obično se javlja kod mlađih osoba, uglavnom žena, u dobi od 20 do 40 godina. Ova neurodegenerativna bolest utječe na bijelu masu SŽS-a, oštećujući produžetke neurona, koji su obloženi mijelinskom ovojnicom. Mijelinska ovojnica, koja se sastoji od lipida i bjelančevina, omogućuje provođenje električnih impulsa duž živčanih vlakana [1]. 

Kada je dio mijelinskog omotača upaljen ili oštećen, prijenos podražaja se poremeti, rezultirajući usporenim prijenosom ili čak njegovim potpunim izostankom. To uzrokuje pogrešan prijenos informacija i naredbi između različitih dijelova tijela, a posljedica je nepravilan rad organizma i pojava simptoma. 

Tijekom bolesti javljaju se faze aktivacije (relaps) i mirovanja (remisija). Simptomi se kod većine oboljelih pojavljuju povremeno, a njihova se jačina i trajanje mogu mijenjati tijekom napredovanja bolesti [2]. 

Simptomi variraju ovisno o opsegu i mjestu oštećenja, ali obično uključuju: 

  • slabost ili ukočenost mišića 
  • osjećaj utrnulosti ili trnaca 
  • gubitak ravnoteže ili koordinacije 
  • kognitivno oštećenje ili poteškoće s pamćenjem i koncentracijom 
  • disfunkciju mjehura ili crijeva 
  • otežano gutanje 
  • mentalne poremećaje. 

Na incidenciju i razvoj multiple skleroze značajan utjecaj mogli bi imati faktori poput pušenja, pretilosti, niske razine vitamina D, psihološkog stresa, bakterijskih i virusnih infekcija, kvalitetnog sna te tjelovježbe [3, 4]. 

Analiziraj svoju prehranu

Farmakološki tretman multiple skleroze 

Iako multiplu sklerozu nije moguće u potpunosti izliječiti, postoje farmakološke opcije za usporavanje progresije bolesti. Liječenju je potrebno pristupiti individualno, uzimajući u obzir specifičnosti oboljelih. Lijekovi se koriste za smirivanje akutnog stanja te održavanje remisije, a primjenjuju se ovisno o vrsti i stupnju bolesti [5]. 

Dijete za multiplu sklerozu 

Prehrana se smatra mogućim faktorom u patogenezi multiple skleroze, a ima utjecaj i na tijek bolesti [6]. Iako hrana nije lijek, može podići kvalitetu života, smanjiti mogućnost razvoja bolesti te ublažiti simptome multiple skleroze.  

Postoji nekoliko načina prehrane, odnosno dijeta, koje se često nude kao rješenje za multiplu sklerozu. 

Swankova dijeta 
Dijeta koja se temelji na redukciji zasićenih masnih kiselina (npr. meso, mliječni proizvodi, kokosovo ulje) i adekvatnom unosu nezasićenih masnih kiselina (20-50 g/dnevno, npr. kroz nerafinirana ulja i unos ribe). Uz to, preporučuje se suplementirati vitamin D i omega-3 masne kiseline. OMS (eng. Overcoming multiple sclerosis) je način prehrane koji predstavlja modificiranu Swankovu dijetu. Glavna je razlika što stavlja veći fokus na hranu biljnog podrijetla i nenutritivne faktore poput tjelovježbe. Međutim, osim što je restriktivna i teško održiva, ne postoje čvrsti dokazi o efektivnosti ovog načina prehrane. 

McDougallova dijeta 
Još jedan restriktivan način prehrane, baziran na biljnoj hrani s niskim udjelom masti. Zabranjuje ulja bilo koje vrste te sve namirnice životinjskog porijekla, kao i rafinirana brašna i bijelu rižu. Proučavana je tijekom jedne godine na osobama s recidivirajućim oblicima multiple skleroze. Istraživanja su pokazala blag učinak na smanjenje kolesterola i tjelesne mase, no samo kratkoročno [7]. Važno je napomenuti da ova dijeta nije pokazala pozitivan učinak na aktivnost magnetske rezonancije mozga (MRI), stopu recidiva ili invaliditet. 

Paleo prehrana 
Restriktivna, visokoproteinska dijeta koja se temelji na niskom unosu ugljikohidrata i stavlja fokus na meso, ribu, orašaste plodove, povrće i voće, a eliminira se prerađena hrana. Neka istraživanja ukazuju na moguće pozitivne utjecaje, ali ne prehrane kao izoliranog faktora, već cjelokupnog pristupa [8]. Više o LCHF i Paleo prehrani ovdje

Mediteranska prehrana 
Umjeren unos mesa, mlijeka, sira, visok unos složenih ugljikohidrata, svježe voće i povrće, redovita upotreba ribe i dominantno maslinovo ulje.  Iako mnoga istraživanja ukazuju na prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti, poveznica između multiple skleroze i ovog načina prehrane još je nedovoljno istražena [9]. Također, s obzirom na to da mediteranska prehrana dijeli mnoge principe s općim smjernicama zdrave prehrane, nema potrebe za njenom idealizacijom, jer se tako ograničavamo i propuštamo iskoristiti kulturalnu i okusnu raznolikost koje nam različiti, nemediteranski, načini prehrane, namirnice i okusi, mogu pružiti. 

Prehrana bez glutena 
Gluten, dobri stari krivac za sve prehrambene probleme. Izbacivanje glutena svakako je nužan potez za sve koji imaju celijakiju. Međutim, ne postoje dokazi da bi izbacivanje glutena donijelo ikakve dobrobiti osobama oboljelima od multiple skleroze. 

Hoće li vas razočarati činjenica da nema dokaza o efikasnosti niti jedne od spomenutih dijeta? 

Uloga prehrane u nastanku multiple skleroze još je uvijek nedovoljno istražena, a učinak nutritivne intervencije na upalni status nije povezan ni s jednim specifičnim obrascem prehrane [6]. 

Koristi i rizici pojedinih nutrijenata 

Nekoliko se nutrijenata često spominje u pozitivnom kontekstu kod multiple skleroze. 

Polifenoli 
Polifenoli, skupina prirodnih spojeva koji se nalaze u različitim biljkama, pokazuju potencijalno blagotvoran učinak na organizam, prvenstveno zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima koja štite neurone od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom, te protuupalnom djelovanju, čime potiču neuroprotektivne mehanizme i mogu usporiti progresiju bolesti [10, 11]. S druge strane, potencijalni negativni učinci visokih doza još nisu dovoljno istraženi pa biste od suplementacije mogli imati više štete nego koristi. Barem 3 porcije povrća i 2 voćke dnevno optimalna je strategija za povećanje unosa polifenola

Vitamin D 
Vitamin D je lako moguće najrazvikaniji suplement u ovome trenutku, stoga ne treba čuditi njegovo povezivanje s multiplom sklerozom. Dosadašnja istraživanja sugeriraju da visoke serumske koncentracije vitamina D mogu smanjiti mogućnost pojave multiple skleroze, recidiva te novih lezija [4]. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bismo dobili jasniju sliku o ovoj vezi. Prije eventualne suplementacije, svakako je obavezna konzultacija sa stručnjacima kako biste se držali dokazano sigurne doze. Vitamin D nije nužno uzimati u obliku suplemenata, budući da se endogeno sintetizira izlaganjem sunčevoj svjetlosti, a pronalazimo ga i u hrani poput masnije ribe, jetre, žumanjka jajeta, nekih vrsta gljiva i obogaćene hrane (biljni napitci, mlijeko i žitarice). 

PUFA 
PUFA (eng. polyunsaturated fatty acids) ili višestruko nezasićene masne kiseline, poput omega-3 masnih kiselina, imaju protuupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu, uključujući upalu u živčanom sustavu. Dobri izvori omega-3 masnih kiselina uključuju masnu ribu (npr. losos i tuna), lanene sjemenke, chia sjemenke i orahe. Iako pokazuju potencijal za smanjivanje učestalosti relapsa, dostupni podaci su nedostatni za procjenu stvarne koristi od suplementacije [12]. 

Vitamin B12 
Vitamin B12 potreban je za stvaranje mijelina koji je vitalan za očuvanje funkcija živčanog sustava. Za sada nema čvrstih dokaza da vitamin B12 reducira simptome ili usporava napredovanje multiple skleroze, no neka istraživanja sugeriraju da ljudi s multiplom sklerozom mogu biti izloženi većem riziku od nedostatka vitamina B12. Vegani i osobe s gastrointestinalnim poremećajima poput atrofičnog gastritisa ili upalnih bolesti crijeva su pod posebnim rizikom. Manjak vitamina B12 može dovesti do simptoma nalik onima kod multiple skleroze, poput trnaca u rukama i nogama, slabosti mišića i kognitivnih poteškoća. Stoga, nužno je provjeriti status vitamina B12 kako se simptomi ne bi pogrešno pripisali multipli sklerozi. 

Pojedini nutrijenti su važni za održavanje zdravlja, no uvijek treba imati na umu da je hrana više od samih nutrijenata. Hrana u znanstvenim istraživanjima pokazuje benefite koje još uvijek ne uspijevamo pripisati niti jednom pojedinom nutrijentu. Stoga nam se fokusiranje isključivo na nutrijente može obiti o glavu, odnosno povećati rizik od oboljenja.  

Što jesti kod multiple skleroze? 

Nedostatak znanstvenog konsenzusa o prehrambenim preporukama za multiplu sklerozu mogao bi potaknuti pacijente da eksperimentiraju s alternativnim režimima prehrane, povećavajući time rizik od pothranjenosti i drugih zdravstvenih problema. Na primjer, osobe koje nisu sigurne koje prehrambene promjene trebaju napraviti sklonije su eliminaciji cijelih skupina namirnica ili konzumaciji prekomjernih količina određenih nutrijenata. Takve eksperimentalne dijete mogu dovesti do nedostatka esencijalnih hranjivih tvari koje su ključne za održavanje optimalnog zdravlja i upravljanje simptomima bolesti [1]. 

Koliko god razočaravajuće zvučalo, specifična prehrana za multiplu sklerozu ne postoji, kao ni magični nutrijent niti suplement. No, kvalitetno izbalansirana prehrana može smanjiti rizik od pojave MS, usporiti tijek bolesti te podići kvalitetu života.  

Stručni savjet smanjit će ti prehrambene frustracije te uštedjeti energiju, vrijeme i živce koje ćeš inače potrošiti na neuspješne eksperimente. Ispod članka nalazi se poveznica na kratki upitnik. Ispuni ga te saznaj gdje u prehrani griješiš. Kad zaprimimo tvoj upitnik, analizirat ćemo podatke i povratno ti se javiti sa savjetima za unaprjeđenje tvoje prehrane.

Analiziraj svoju prehranu

Literatura:

  1. Esposito, S., Bonavita, S., Sparaco, M., Gallo, A., & Tedeschi, G. (2018). The role of diet in multiple sclerosis: A review. Nutritional Neuroscience, 21(6), 377-390. https://doi.org/10.1080/1028415X.2017.1303016 
  1. Stoiloudis, P., Kesidou, E., Bakirtzis, C., Sintila, S. A., Konstantinidou, N., Boziki, M., & Grigoriadis, N. (2022). The Role of Diet and Interventions on Multiple Sclerosis: A Review. Nutrients, 14(6), 1150. https://doi.org/10.3390/nu14061150    
  1. Katz Sand, I. (2018). The Role of Diet in Multiple Sclerosis: Mechanistic Connections and Current Evidence. Current Nutrition Reports, 7(4), 150-160. https://doi.org/10.1007/s13668-018-0236-z   
  1. Pilutti, L. A., Platta, M. E., Motl, R. W., & Latimer-Cheung, A. E. (2014). The safety of exercise training in multiple sclerosis: A systematic review. Journal of the Neurological Sciences, 343(1-2), 3-7. https://doi.org/10.1016/j.jns.2014.05.016 
  1. Zadro Matovina, L., Miletic, D., & Titlic, M. (2018). Liječenje multiple skleroze. Acta medica Croatica, 72(3), 385-396. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/208630 
  1. Bagur, M. J., Murcia, M. A., Jiménez-Monreal, A. M., Tur, J. A., Bibiloni, M. M., Alonso, G. L., & Martínez-Tomé, M. (2017). Influence of diet in multiple sclerosis: A systematic review. Advances in Nutrition, 8(3), 463-472. https://doi.org/10.3945/an.116.014191 
  1. Yadav, V., Marracci, G., Kim, E., Spain, R., Cameron, M., Overs, S., Riddehough, A., Li, D. K., McDougall, J., Lovera, J., Murchison, C., & Bourdette, D. (2016). Low-fat, plant-based diet in multiple sclerosis: A randomized controlled trial. Multiple sclerosis and related disorders, 9, 80–90. https://doi.org/10.1016/j.msard.2016.07.001  
  1. Lee, J. E., Bisht, B., Hall, M. J., Rubenstein, L. M., Louison, R., Klein, D. T., & Wahls, T. L. (2017). A multimodal, nonpharmacologic intervention improves mood and cognitive function in people with multiple sclerosis. Journal of the American College of Nutrition, 36(3), 150-168. https://doi.org/10.1080/07315724.2016.1255160 
  1. Martinez-Lacoba, R., Pardo-Garcia, I., Amo-Saus, E., & Escribano-Sotos, F. (2018). Mediterranean diet and health outcomes: a systematic meta-review. European journal of public health, 28(5), 955–961. https://doi.org/10.1093/eurpub/cky113  
  1. Penesová, A., Dean, Z., Kollár, B., Havranová, A., Imrich, R., Vlček, M., & Rádiková, Ž. (2018). Nutritional intervention as an essential part of multiple sclerosis treatment? Physiological Research, 67(4), 521-533. https://doi.org/10.33549/physiolres.933694  
  1. Maqbool, M., & Zehravi, M. (2021). Neuroprotective Role of Polyphenols in Treatment of Neurological Disorders: A Review. Interventional Pain Medicine and Neuromodulation, 1(1), e117170. https://doi.org/10.5812/ipmn.117170  
  1. Farinotti, M., Vacchi, L., Simi, S., Di Pietrantonj, C., Brait, L., & Filippini, G. (2012). Dietary interventions for multiple sclerosis. Cochrane Database of Systematic Reviews, (12). https://doi.org/10.1002/14651858.CD004192.pub3  
Seraphinite AcceleratorOptimized by Seraphinite Accelerator
Turns on site high speed to be attractive for people and search engines.