Prehrana kod gihta

Gostujući autor: Margareta Benković, mag. nutr.
Nutricionistica u Savjetovalištu za prehranu
Centar za psihološku pomoć Udruge žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU*

Dostupnost hrane i prehrambene navike se mijenjaju kroz povijest. Nekada su meso i alkohol bili rezervirani samo za najimućnije – a najimućniji su kroz povijest bili kraljevi. Uz kraljeve je dolazila, u to vrijeme, socijalno poželjna bolest, koja ih je razlikovala od ”nižih” klasa, a koju danas poznajemo kao giht. Na giht više ne gledamo nimalo kraljevski. Upravo suprotno. Giht je postao odraz loših prehrambenih navika i životnog stila.

Giht (ulozi, podagra) je kompleksan i učestao oblik artritisa obilježen iznenadnim napadajima (1). Do pojave simptoma gihta dolazi uslijed taloženja kristala mokraćne (urične) kiseline i njenih soli u zglobovima. Kao posljedica se javlja upala i intenzivna bol. U slučaju neliječenja, trajno povišene koncentracije mokraćne kiseline u krvi dovode do formiranja kristala na većem broju zglobova te do učestalijih i dužih epizoda.

Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt probave hrane bogate purinima. Prirodno je prisutna u organizmu i obično ne predstavlja rizik za zdravlje. Međutim, do problema dolazi kada organizam počne stvarati previše mokraćne kiseline ili kada ju bubrezi ne izlučuju dovoljno efikasno. Rezultat je u oba slučaja isti – hiperuricemija ili povišena koncentracija mokraćne kiseline u krvi.

Rizični čimbenici

Brojni čimbenici mogu dovesti do povećanja koncentracije mokraćne kiseline u krvi te kumulativno do pojave gihta. Srećom, na mnoge možemo utjecati. Prehrana, pretilost i životni stil su neki od njih (2). Stoga je pravovremena edukacija o pravilnoj prehrani osoba pod rizikom, ali i oboljelih, nužna za postizanje poželjnog kliničkog ishoda.

Analiziraj svoju prehranu

Prehrambena strategija

Prvi korak u liječenju gihta je zaustavljanje akutnog napadaja. Akutni napad gihta se zaustavlja farmakološki – primjenom lijekova, pretežito nesteroidnih antireumatika ili, u težim slučajevima, kortikosteroida. Ubrzo nakon, prvi prioritet terapije postaje prehrana, koja ima za cilj liječenje kroničnog uričnog artritisa i smanjenje učestalosti uričnih epizoda. Simptomi gihta prate se i liječe tijekom svih faza bolesti.

Prehrambene smjernice kod gihta uključuju:

Smanjenje unosa…

·        purina na maksimalno 100 mg u danu (3). Namirnice koje su bogate purinima i koje je potrebno izbjegavati obuhvaćaju: iznutrice, plavu ribu (srdela, tuna, skuša, losos), riblje konzerve, suhomesnate proizvode, mesne ekstrakte, kvasac, školjke i rakove, gljive te crveno meso (junetina, svinjetina, janjetina i sl.)

·        hrane i pića s dodanim šećerima, posebice fruktozom. Bezalkoholni napici bogati fruktozom, kao i visoko fruktozni kukuruzni sirup, povećavaju razinu mokraćne kiseline u krvi (4)

·        svih oblika alkohola, s posebnim naglaskom na pivo (4). Alkohol povećava koncentraciju mokraćne kiseline na dva načina – kao diuretik potiče izlučivanje vode iz organizma te istovremeno stimulira stvaranje mokraćne kiseline.

Povećanje unosa…

·        tekućine u obliku vode ili nezaslađenih biljnih čajeva. Na taj način stimulira se izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma (5)

·        voća i povrća. Prije se povrće poput brokule, cvjetače, špinata i graška, zbog relativno visokog sadržaja purina, izbacivalo iz prehrane. Danas znamo da povrće bogato purinima ima malenu ili zanemarivu ulogu u razvoju gihta (6)

·        niskomasnih mliječnih proizvoda te bijelog mesa kao primarnih izvora bjelančevina (3,6). Brojne epidemiološke studije dovode u vezu veću konzumaciju mliječnih proizvoda s nižom koncentracijom mokraćne kiseline u serumu, te posljedično nižim rizikom za giht (7,8).

Drugi korak u tretmanu gihta predstavlja smanjenje tjelesne mase. Osobe koje boluju od gihta nerijetko imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile. Smanjenje tjelesne mase treba biti postupno. Primjenom metoda rapidnog gubitka kilograma, dolazi do povećavanja mokraćne kiseline u serumu (6).

Treći korak je trajna promjena prehrambenih navika i životnog stila. Održavanje adekvatne tjelesne mase uz slijeđenje individualiziranih prehrambenih preporuka nalaze se u fokusu. Budući da giht kao bolest ne dolazi sam (9), kada nastupi njegova epizoda, najčešće je potrebno gasiti vatru na više žarišta. Stručna pomoć je u tom trenutku neophodna.

Optimalna prehrana kod gihta

Dijeta kod osoba koje imaju giht istodobno bi trebala smanjivati koncentraciju mokraćne kiseline, simptome gihta te popratne bolesti povezane s gihtom.

U tom kontekstu, zbog karakteristika koje odgovaraju ključnim prehrambenim smjernicama kod gihta, prehrana bazirana na namirnicama biljnog podrijetla predstavlja ”zlatni standard” (10).

Vegetarijanska prehrana, u odnosu na ”zapadnjačku”, smanjuje rizik od formiranja kristala urične kiseline za 93% (11). Štoviše, vegetarijanska prehrana se povezuje i sa smanjenjem popratnih bolesti povezanih s gihtom – pretilosti, metaboličkog sindroma, kroničnih bolesti bubrega, povišenog krvnog tlaka i srčano-krvožilnih bolesti. Rezultati su još bolji ukoliko je prisutna lakto-ovo inačica vegetarijanske prehrane, koja uključuje mliječne proizvode.10 Veganska prehrana se također zna preporučavati.

Međutim…

Ograničavanje unosa pojedinih namirnica ili promjena cjelovitog obrasca prehrane, koliko god u specifičnim slučajevima bili zdravstveno opravdani, bez stručnog nadzora mogu dovesti do opasnih nutritivnih deficita. Prehrana bazirana isključivo na namirnicama biljnog podrijetla, uz neuvođenje adekvatnih zamjena, može još više  zakomplicirati postojeću kliničku situaciju.

Optimalna prehrana kod gihta zahtjeva individualizaciju. Svaki je giht priča za sebe, a svaki pogrešan prehrambeni odabir dodatan rizik za pogoršanje ishoda bolesti, ali i ukupnog zdravlja.

Kontaktiraj nas

*Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU ustrojila je Centar za psihološku pomoć ženama oboljelima od raka. Kroz cikluse edukativnih radionica i kroz individualni i grupni rad s korisnicama, teme prehrane zauzimaju značajno mjesto zbog čega je ustrojeno savjetovali­šte za prehranu u kojemu oboljele žene mogu od nutricionista dobiti savjet o individualnom sustavu prehrane prilagođenom vlastitim potrebama i mogućnostima.

Literatura

  1. Mayo Clinic (2019) Gout. <https://www.mayoclinic.org/> Pristupljeno 29.10.2020.
  2. Ragab, G., Elshahaly, M., Bardin, T. (2017) Gout: An old disease in new perspective – A review. J Adv Res., 8(5), 495–511. https://doi.org/10.1016/j.jare.2017.04.008.
  3. Društvo reumatičara za djecu i odrasle (2012) Prehrana kod reumatoidnog i uričnog artritisa (gihta).<http://www.kbd.hr/odjeli/odjel-klinicke-prehrane/prirucnici-za-bolesnike/> Pristupljeno 30.10.2020.
  4. Kedar, E., Simkin, P. A. (2012) A perspective on diet and gout. Adv Chronic Kidney Dis. 19(6):392-7. doi: 10.1053/j.ackd.2012.07.011.
  5. Diamond, H. S., Lazarus, R., Kaplan, D., Halberstam, D. (1972) Effect of urine flow rate on uric acid excretion in man. Arthritis Rheum., 15(4), 338–346. https://doi.org/10.1002/art.1780150403.
  6. Kakutani-Hatayama, M., Kadoya, M., Okazaki, H., Kurajoh, M., Shoji, T., Koyama, H., Tsutsumi, Z., Moriwaki, Y., Namba, M., & Yamamoto, T. (2015) Nonpharmacological Management of Gout and Hyperuricemia: Hints for Better Lifestyle. Am J Lifestyle Med., 11(4), 321–329. https://doi.org/10.1177/1559827615601973.
  7. Choi, H. K., Liu, S., Curhan, G. (2005) Intake of purine-rich foods, protein, and dairy products and relationship to serum levels of uric acid: the Third National Health and Nutrition Examination Survey. Arthritis Rheum., 52(1), 283–289. https://doi.org/10.1002/art.20761.
  8. Choi, H. K., Atkinson, K., Karlson, E. W., Willett, W., Curhan, G. (2004). Purine-rich foods, dairy and protein intake, and the risk of gout in men. N Engl J Med., 350(11), 1093–1103. https://doi.org/10.1056/NEJMoa035700.
  9. Bardin, T., Richette, P. (2017) Impact of comorbidities on gout and hyperuricaemia: an update on prevalence and treatment options. BMC medicine, 15(1), 123. https://doi.org/10.1186/s12916-017-0890-9.
  10. Jakše, B., Jakše, B., Pajek, M., Pajek, J. (2019) Uric Acid and Plant-Based Nutrition. Nutrients, 11(8), 1736. https://doi.org/10.3390/nu11081736.
  11. Siener, R., Hesse, A. (2003). The effect of a vegetarian and different omnivorous diets on urinary risk factors for uric acid stone formation. Eur J Nutr., 42(6), 332–337. https://doi.org/10.1007/s00394-003-0428-0.