COVID-19 (u žargonu: korona, kovid) i vitamin D su povezani. Obrnuto proporcionalno. Ukoliko imate nedostatak vitamina D, ujedno imate i veći rizik da ćete se lošije provesti ako razvijete bolest COVID-19. Tako barem tvrdi većina preglednih radova i meta-analiza na ovu temu do danas. Međutim, jedna meta-analiza novijeg datuma ne dijeli iste zaključke. Spoiler alert – ni jedni ni drugi ne lažu, iako su njihovi zaključci prilično oprečni.

COVID-19 rođendan

COVID-19 panedmija uskoro navršava svoju drugu godinu. Gotovo dvije godine mnoštvo znanstvenika nastoji pružiti odgovore koji bi nas doveli do života kakvog smo nekada živjeli. Dio znanstvenika intenzivno proučava na koji je način prehrana povezana s COVID-19. Među njima, neki su i iz Hrvatske. (1)

Istraživanja prehrane su prilično složena. Istraživanja prehrane koja u igru uključuju i COVID-19… još složenija. Kako ne bi lutali u bespućima prehrambenih informacija, ali i kako ne bi gubili dragocjeno vrijeme, „nutricionistički“ znanstvenici svoju aktivnost usmjeravaju u tri smjera. Prvi promatra cjelovitu sliku prehrane određene subpopulacije i njene povezanosti s COVID-19 bolesti. Drugi istražuje utjecaj neesencijalnih bioaktivnih komponenata na rizik za zarazu i ishode liječenja usred zaraze koronavirusom. Treći proučava utjecaj nutrijenata kod kojih imamo najveće zabilježene deficite u populaciji.

O prva dva smjera, drugom prilikom. Ispod će biti nešto više o djeliću trećeg smjera. Konkretnije, o vitaminu D – vitaminu na kojem je deficitarno oko polovice svjetskog stanovništva.

COVID-19 i vitamin D

Raspon fizioloških uloga vitamina D je toliko širok da ga zadnjih desetak godina više smatramo hormonom nego vitaminom. (2) Imunološki sustav je, pored kardiovaskularnog i endokrinog, jedna od glavnih meta djelovanja ovog vitaminskog hormona.

Pravilan rad imunološkog sustava neophodan je u borbi protiv bilo kakve zarazne bolesti, pa tako i COVID-19. Ono što karakterizira COVID-19 su upalne reakcije, koje u težim slučajevima mogu dovesti do smrti. (3)

Kada zbrojite sljedeće:

• Gotovo polovica ljudi je deficitarna na vitaminu D
• Vitamin D je važan za pravilnu funkciju imunološkog sustava
• Vitamin D ima protuupalni učinak

… mogli biste doći do zaključka kako bi suplementacija vitaminom D mogla imati itekakvog smisla tijekom COVID-19 pandemije. Na sličan način su razmišljali i brojni znanstvenici koji su odlučili ispitati povezanost vitamina D i COVID-19.

Znanost o COVID-19 i vitaminu D

Većina istraživanja koja su pratila povezanost težine bolesti COVID-19 i vitamina D opservacijskog su karaktera. Drugim riječima, radi se o istraživanjima koja kod ispitanika mogu zabilježiti određene karakteristike (primjerice: niska razina vitamina D, hipertenzija, metabolički sindrom, nizak socio-ekonomski status, starija životna dob…), ali ne mogu sa sigurnošću dovesti u vezu samo jednu karakteristiku (primjerice niska razina vitamina D) s ishodom koji prate (primjerice ozbiljnost posljedica bolesti COVID-19). Također, općenito ne mogu nedvojbeno zaključiti nikakvu uzročno-posljedičnu vezu.

Jesu li onda ova istraživanja besmislena? Nisu, naravno. Ona su dobar i nužan putokaz za kontrolirana istraživanja koja će se moći puno više približiti uzročno-posljedičnom zaključku. Bez opservacijskih istraživanja ne bismo mogli dizajnirati smislena kontrolirana istraživanja.

Ono što je pronašla većina do danas objavljenih preglednih radova i meta-analiza je da osobe s nižom razinom vitamina D:

• češće završavaju s ozbiljnijim posljedicama uslijed zaraze koronavirusom;
• bilježe veću učestalost hospitalizacija;
• bilježe veću smrtnost. (4,5,6).

Dakle idemo svi po suplemente vitamina D?

Ne tako brzo…

Ako pogledamo populacijske skupine koje su generalno pod povećanim rizikom od deficita vitamina D pronaći ćemo:

• pretile osobe;
• osobe starije životne dobi (7).

Pretile osobe prati mnoštvo kardiometaboličkih komorbiditeta koji se naslanjaju na rad imunološkog sustava. Kod starijih osoba, sama dob izravno ili neizravno utječe na nižu aktivnost kako imunološkog tako i brojnih drugih sustava. I jedna i druga skupina bilježi najveće stope smrtnosti uslijed razvoja bolesti COVID-19.

Nizak vitamin D dovodi do smrti ili…

Ako uzmemo prosječnu pretilu osobu ili osobu starije životne dobi puno je veća vjerojatnost da će ta osoba imati izraženiji deficit vitamina D. Isto tako puno je veća vjerojatnost da će ta osoba razviti ozbiljniju kliničku sliku. Čak i umrijeti.

Možemo li onda tvrditi da je niska razina vitamina D uzrok veće smrtnosti pretilih osoba ili osoba starije životne dobi? To bi bilo pomalo neozbiljno.

U prilog tome govori i najnovija meta-analiza koja u svojim zaključcima ističe da se deficit vitamina D ne može sa statističkom značajnosti povezati s većom smrtnosti uslijed zaraze COVID-19, kao ni da dodaci prehrani s vitaminom D uvelike mogu poboljšati klinički ishod ako do zaraze već dođe. (8) Slični zaključci proizlaze i iz nedavnog preglednog rada Cochrane organizacije koji navodi da su dokazi za učinkovitost vitamina D u liječenju COVID-19 bolesti još uvijek nedovoljno jaki. (9)

Presuda vitaminu D

Nemojte me krivo shvatiti. Nemam ništa protiv vitamina D, niti protiv njegove suplementacije – osobito u razdoblju kada nas sunce ne viđa dovoljno često.

Uloga ovog članka je ukazati na to koliko nas pogrešan fokus, da ne kažem redukcionizam, može udaljiti od šire slike. Status vitamina D jest važan, međutim, za optimalnu fiziološku funkciju važan je i adekvatan status svih ostalih makro- i mikronutrijenata. Lajanjem na jednu kariku nutritivnog statusa, misli odvraćamo od svih drugih. A to je potencijalno štetno.

Ukoliko imaš povećanu tjelesnu masu i sniženu vrijednost vitamina D, tvoj prvi cilj bi trebalo biti postizanje zdrave tjelesne mase. Postizanje zdrave tjelesne mase pratila bi adekvatna suplementacija vitaminom D.

Ispravno postavi svoje prehrambene prioritete. Oni su tvoj put do boljeg zdravlja.

Ukoliko ti u tome treba pomoć, klikom na gumb ispod zatraži pomoć nutricionista.

Umjesto zaključka

• Vitamin D je esencijalan mikronutrijent čije je potrebe teško zadovoljiti isključivo putem hrane. U toplijem dijelu godine glavninu potreba možemo zadovoljiti sintezom potpomognutom sunčevim zračenjem, dok je u hladnijem dijelu godine nadomjestak putem suplemenata često opravdan.
• Vitamin D nije nutritivna panacea za COVID-19. Adekvatan status vitamina D je bitan – kako u vremenu COVID-19, tako i izvan njega. Međutim, adekvatan status vitamina D nije garancija izbjegavanja zaraze koronavirusom ili njenih ozbiljnijih posljedica.
• Umjesto na status vitamina D, fokusiraj se na cjelokupnu nutritivni status. Ne zaboravi da je osim toga ŠTO jedeš bitno i KOLIKO nečega jedeš. Ukoliko nečega jedeš znatno više od svojih potreba, dovest ćeš se u veći rizik od lošijih ishoda COVID-19 nego što bi te deficit vitamina D mogao ikad dovesti.

Literatura

1. Pfeifer, D., Rešetar, J., Gajdoš Kljusurić, J., Panjkota Krbavčić, I., Vranešić Bender, D., Rodríguez-Pérez, C., Ruíz-López, M. D., & Šatalić, Z. (2021). Cooking at Home and Adherence to the Mediterranean Diet During the COVID-19 Confinement: The Experience From the Croatian COVIDiet Study. Front. Nutr., 8, 617721. doi: 10.3389/fnut.2021.617721.
2. Ellison, D. L., Moran, H. R. (2021) Vitamin D: Vitamin or Hormone?. Nurs Clin North Am., 56(1), 47–57. doi: 10.1016/j.cnur.2020.10.004.
3. García L. F. (2020) Immune Response, Inflammation, and the Clinical Spectrum of COVID-19. Front Immunol., 11, 1441. doi: 10.3389/fimmu.2020.01441.
4. Pereira, M., Dantas Damascena, A., Galvão Azevedo, L. M., de Almeida Oliveira, T., da Mota Santana, J. (2020) Vitamin D deficiency aggravates COVID-19: systematic review and meta-analysis. Crit Rev Food Sci Nutr., 1–9. doi: 10.1080/10408398.2020.1841090.
5. Crafa, A., Cannarella, R., Condorelli, R. A., Mongioì, L. M., Barbagallo, F., Aversa, A., La Vignera, S., Calogero, A. E. (2021) Influence of 25-hydroxy-cholecalciferol levels on SARS-CoV-2 infection and COVID-19 severity: A systematic review and meta-analysis. EClinicalMedicine, 37, 100967. doi: 10.1016/j.eclinm.2021.100967.
6. Borsche, L., Glauner, B., & von Mendel, J. (2021) COVID-19 Mortality Risk Correlates Inversely with Vitamin D3 Status, and a Mortality Rate Close to Zero Could Theoretically Be Achieved at 50 ng/mL 25(OH)D3: Results of a Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients, 13(10), 3596. doi: 10.3390/nu13103596.
7. Vranešić Bender, D., Giljević, Z., Kušec, V., Laktašic Žerjavić, N., Bošnjak Pašic, M., Vrdoljak, E., Lkinas Kelećić Dina, Reiner, Ž., Anić, B., & Krznarić, Ž. (2016) GUIDELINES FOR THE PREVENTION, DETECTION AND THERAPY OF VITAMIN D DEFICIENCY IN ADULTS. Lijec Vjesn., 138(5-6), 121–132. https://hrcak.srce.hr/172851
8. Chen, J., Mei, K., Xie, L. (2021) Low vitamin D levels do not aggravate COVID-19 risk or death, and vitamin D supplementation does not improve outcomes in hospitalized patients with COVID-19: a meta-analysis and GRADE assessment of cohort studies and RCTs. Nutr J. 20, 89. doi: 10.1186/s12937-021-00744-y.
9. Stroehlein, J. K., Wallqvist, J., Iannizzi, C., Mikolajewska, A., Metzendorf, M. I., Benstoem, C., Meybohm, P., Becker, M., Skoetz, N., Stegemann, M., & Piechotta, V. (2021) Vitamin D supplementation for the treatment of COVID-19: a living systematic review. Cochrane Database Syst Rev., 5(5), CD015043. doi: 10.1002/14651858.CD015043.